Osim aktuelne afere izbora u akademska zvanja članova akademskog osoblja koji ne ispunjavaju propisane uslove za izbor,
a koja je već predmet rada Federalnog tužilaštva i u kojoj su glavni protagonisti rektor Škrijelj, a posljedično i Senat Univerziteta, koji donosi odluke o izboru, pažnju javnosti već duži period zaokupljaju druge dvije afere, a to su diploma magistarskog studija prof. dr. Sebije Izetbegović i diploma aktuelnog ministra vanjskih poslova BiH i lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića. Kuriozitet ove dvije afere ogleda se u tome što u njima centralnu ulogu igra rektor Škrijelj, ali i Senat Univerziteta. Škrijelj aferu koja se odnosi na diplomu Elmedina Konakovića pokušava maksimalno sakriti. Za pobjedu rektora Škrijelja i poraz prof. dr. Izetbegović žrtvuje se sve, pa tako i mukotrpno građeni domaći i međunarodni ugled samog Univerziteta u Sarajevu.
Odluka Senata Univerziteta u Sarajevu kojom se nalaže brisanje upisa u matične knjige magistranata prof. dr. Sebije Izetbegović i konstantne tvrdnje rektora Rifata Škrijelja da je u slučaju diplome Elmedina Konakovića utvrđeno da je sve regularno i da ta diploma nije i ne može biti uopšte sporna, navelo nas je da se pozabavimo izvještajem koji je sačinila prosvjetna inspekcija u slučaju provjere diplome Elmedina Konakovića, ali i da od rektora Škrijelja zatražimo odgovore na sporna pitanja.
Naime, Škrijelj u slučaju diplome Elmedina Konakovića poklanja punu vjeru, i to „na riječ“ dekanu i Nastavno-naučnom vijeću, dok u slučaju diplome prof. dr. Sebije Izetbegović odbija povjerovati bilo kome, osim Muhamedu Ajanoviću, dekanu Stomatološkog fakulteta. Tako Škrijelj ne vjeruje dekanesi Medicinskog fakulteta, ne vjeruje Nastavno-naučnom vijeću Medicinskog fakulteta, ne vjeruje izvještaju ad hoc komisije koju je imenovao Medicinski fakultet i, na kraju, ne vjeruje prosvjetnoj inspekciji koja, nakon što je provela inspekcijski nadzor na Medicinskom fakultetu, ni Univerzitetu u Sarajevu nije naložila bilo kakve mjere, a bila je obavezna to učiniti ukoliko su postojali zakonski razlozi za izricanje takve mjere. Stepen povjerenja u prvom, a nepovjerenja u drugom slučaju koji je iskazao rektor Škrijelj postaje sumnjiv sam po sebi. Ova dva slučaja ne mogu se direktno povezivati, ali komparirati ih je otrežnjujuće jer primjećujemo očitu primjenu dvostrukih standarda, što jasno upućuje do koje je mjere rektor Škrijelj politizirao i korumpirao akademsku zajednicu Univerziteta u Sarajevu.
Analizom obimnog izvještaja od 29. jula 2022. godine koji je sačinila prosvjetna inspekcija na čak 51 stranici može se utvrditi veliki broj nelogičnosti, kontradikcija, pa slobodno se može tvrditi i nezakonitosti koje bi rektor Škrijelj javnosti konačno trebao razjasniti.
Pođimo redom.
U izvještaju prosvjetne inspekcije navodi se da je Konaković upisao studij 20. 10. 2006. godine, i to na Visokoj sportskoj školi koja je uspostavljena na osnovu Elaborata o transformaciji Više trenerske škole u Višu sportsku školu i prema Nastavnom planu i programu koji je usvojen i počeo se primjenjivati od akademske 2005/2006. godine. Ono što je u vezi s upisom sporno jeste da prosvjetna inspekcija na str. 16 izvještaja konstatuje da je pomenutim Elaboratom i Nastavnim planom i programom precizno bilo predviđeno da se upis na studij može izvršiti na osnovu konkursa, da svi studenti prijavljeni na konkurs za upis podliježu prijemnom ispitu, zatim da se studij završava izradom i odbranom diplomskog rada i da odbrani diplomskog rada student može pristupiti nakon što položi ispite iz svih studijskih predmeta.
Analizom inspekcijskog izvještaja može se utvrditi da Elmedin Konaković nije ispunjavao uslove za upis na studij po više osnova, prvo, upisan je na studij na osnovu zahtjeva, bez prijave na konkurs za upis studenata, drugo, upisan je bez polaganja prijemnog ispita, treće upisan je na treću, a ne na prvu godinu studija.
Prema Zakonu o visokom obrazovanju i tada važećim Pravilima studiranja Univerziteta u Sarajevu, za upis na treću godinu studija kao uslov je bilo propisano da je student prethodno položio sve ispite iz prve dvije godine i da je ostvario 120 ECTS bodova. Elmedin Konaković je kod upisa na treću godinu studija imao nula ECTS bodova.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonitost ovakvog upisa na studij
U inspekcijskom izvještaju se dalje konstatuje da je Konaković polagao diplomski, završni rad prije nego je položio sve predmete iz svih studijskih godina, što prema propisima koji su tada bili važeći nije bilo dozvoljeno. Konaković je diplomski rad položio 5. 3. 2008. godine, iako nije položio nijedan ispit iz prve i druge godine studija. Odbranom diplomskog rada prema zakonu i pravilima studiranja okončava se studij. Međutim, Konaković nakon 5. 3. 2008. godine nastavlja ili, tačnije rečeno, tek počinje polagati ispite iz prve i druge godine studija, pri čemu je ispite iz prve godine polagao 2008. i 2009. godine, a ispite iz druge godine polagao 2013. i 2014. godine, što je nezakonito.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonitost ovakvog načina studiranja.
U izvještaju prosvjetne inspekcije se na str. 38 pominje zapisnik s odbrane diplomskog rada broj: 02-1119/08 od 5. 3. 2008. godine pod naslovom „Novo društvo i uticaj tranzicije u novom društvu na košarkaški sport u BiH“, dok se istovremeno na str. 25-30 izvještaja navode pojedinačno termini polaganja ispita iz svih godina studija, pri čemu se može utvrditi da je Konaković ispite iz prve i druge godine polagao nakon ispita iz treće godine i nakon odbrane diplomskog rada. Prosvjetna inspekcija u svom izvještaju eksplicitno konstatuje „naopaki“ način studiranja Elmedina Konakovića. Tako se na str. 30 izvještaja (ali i na str. 37 izvještaja) navodi da je Elmedin Konaković „položio ispite III godine, a u skladu sa daljnje predočenom dokumentacijom koja će biti navedena kroz odgovore koji slijede, odbranio završni rad 05.03.2008. godine, a zatim polagao ispite I godine (2008. i 2009. godine), a ispite II godine polagao 2013. godine i 2014. godine“.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost polaganja ispita prvo iz treće, nakon toga iz prve i na kraju iz druge godine studija.
Također, i sama odbrana diplomskog rada izvršena je suprotno Pravilima studiranja Univerziteta u Sarajevu za prvi ciklus studija i suprotno odluci Nastavno-naučnog vijeća jer je odbrana diplomskog rada održana prije nastupanja datuma koji je precizno određen odlukom Nastavno-naučnog vijeća, a diplomski rad uopšte nije ocijenjen iako je takva obaveza propisana Pravilima studiranja za prvi ciklus studija.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost odbrane završnog rada suprotno tada važećim propisima.
Prosvjetna inspekcija konstatuje da je Konaković tokom cijelog studija u trajanju od tri godine bio upisan kao student treće godine, dakle, on je konstantno tokom vremena trajanja studija bio upisan u V i VI semestar i nikada nije bio upisan i zaveden kao student I, II, III i IV semestra, što znači da je završio studij a da nikada nije bio upisan kao student prve i druge godine studija. Ovaj podvig teško da je mogao izvesti i sam Chuck Norris.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost završetka studija bez upisa i ovjere zimskog i ljetnog semestra za prvu, drugu i treću godinu studija.
Sljedeća nelogičnost koja se u izvještaju prosvjetne inspekcije konstatuje jeste da je Konaković određene ispite polagao a da ih uopće nije prethodno prijavio. Također, konstatuje se da je Konaković pojedine ispite prvo polagao, a tek nakon nekoliko dana od njihovog polaganja vršio prijavljivanje. U izvještaju se konstatuje i neslaganje između datuma polaganja ispita koji su navedeni u prijavi za polaganje ispita i u matičnim evidencijama.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost polaganja ispita na naprijed opisani način, s obzirom na to da Vama matične knjige i evidencije mnogo znače.
Inspekcija u izvještaju konstatuje da je Konaković ispite iz pojedinih nastavnih predmeta zimskog i ljetnog semestra polagao i prije nego je nastava u zimskom i ljetnom semestar zvanično završena, kao i da je neke ispite prijavljivao samo jedan dan prije njihovog polaganja, ali i da je ispite polagao izvan zvaničnih ispitnih termina propisanih zakonom, odlukama organa Fakulteta i akademskom kalendaru koji donosi Senat UNSA. Konakoviću nije bilo strano ni prijavljivanje i polaganje ispita u neradne dane, pa tako i nedjeljom. Rektore Škrijelju, javnost, a posebno studente, sigurno bi zanimalo da pojasnite kako je moguće ispite prijavljivati i polagati danima kada fakultet ne radi?
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost polaganja ispita na naprijed opisani način. Pozivate se na član 77 Zakona o visokom obrazovanju, koji propisuje obavezu poništaa diplome ako se utvrdi da ispitne obaveze nisu ispunjene na način i u postupku koji je bio propisan tada važećim propisima.
U inspekcijskom izvještaju na str. 23 navodi se da je Konaković 20. 9. 2013. godine podnio molbu „za odobrenje aktiviranja statusa studenta III godine“. Osim što je zakonski nemoguće da Konaković 2008. godine odbrani diplomski rad, a da 2013. i 2014. godine polaže ispite iz druge godine, inspekcija konstatuje da je Odlukom Nastavno-naučnog vijeća, broj: 01-3765/13, od 23. 9. 2013. godine Konakoviću odobren nastavak studija „prema Nastavnom planu i programu koji važi u akademskoj godini u kojoj nastavlja studij kao i obavezu ekvivalencije II godine“.
Suprotno ovoj odluci, Konaković nastavlja studij prema Nastavnom planu i programu iz 2006. godine, a ne prema Nastavnom planu i programu koji je važio u vrijeme donošenja odluke Nastavno-naučnog vijeća, a to je bio Nastavni plan i program iz 2011. godine, koji je predviđao da se završni/diplomski rad vrednuje s 15 ECTS bodova. Podsjećanja radi, Konaković je diplomski rad odbranio 5. 3. 2008. godine, ali taj diplomski rad koji je bio predviđen Nastavnim planom i programom iz 2006. godine nije bio vrednovan s ECTS bodovima, što ukazuje da Konakoviću za validnu diplomu nedostaje ECTS-ova prema Nastavnom planu i programu iz 2011. godine. On je prema odluci NNV-a od 23. 9. 2013. godine bio obavezan položiti diplomski rad prema Nastavnom planu i programu iz 2011. godine, a ne prema Nastavnom planu i programu iz 2006. godine. Međutim, Konaković to nikada nije učinio, nego mu je priznat diplomski rad koji je položio još 2008. godine.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost nastavka studija suprotno odluci Nastavno-naučnog vijeća.
Konaković 2013. godine nije mogao nastaviti studij na osnovu ekvivalencije iz 2008. godine jer je Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, odlukama svog Nastavno-naučnog vijeća iz 2008. i 2009. godine, odobrio ekvivalenciju ispita, ali je istovremeno odredio da se ekvivalencija mora okončati za prvu godinu do 22. 12. 2008. godine, a za drugu godinu do 28. 2. 2009. godine. Fakultet je svojim aktima iz 2009. godine zvanično obavijestio Rektorat UNSA da je „završen postupak ekvivalencije nastavnog plana i programa i polaganja razlika ispita studenata koji su prethodno završili Višu trenersku/Sportsku školu i nastavili studij upisom na III godinu Smjer za školovanje trenera i kadrova u sportu“. Ovakav dopis Fakulteta potvrđuje da nije postojala mogućnost da Konaković nakon 2009. godine nastavi i okonča studij prema Nastavnom planu i programu iz 2006. godine, po kojem je započeo studij, niti se na njega mogla primjenjivati ranije izvršena ekvivalencija jer je taj proces zvanično okončan zaključno s 2009. godinom. Međutim, rektore Škrijelju, Konaković 2013. godine ipak nastavlja studij prema Nastavnom planu i programu iz 2006. godine suprotno odluci Nastavno-naučnog vijeća.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost nastavka studija suprotno odluci Nastavno-naučnog vijeća.
U izvještaju inspekcije na str. 32 konstatuje se da Fakultet za provedenu ekvivalenciju ispita za studente koji su nakon završetka dvogodišnjeg studija bez konkursa upisani na prvi ciklus studija na Smjeru za školovanje trenera i kadrova za sport nikada nije pribavio potrebnu i traženu saglasnost Ministarstva za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo kojim bi se taj proces potvrdio kao zakonit. Inspekcija precizno navodi: „U inspekcijskim nadzorima nije predočen akt Ministarstva kao odgovor.“
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti kako je moguće tvrditi da je studij zakonit ako nije uspostavljen na zakonit način.
U izvještaju inspekcije konstatuje se da je Konaković i u 2013. godini, kada je nastavio svoj ranije započeti studij, ponovo upisan u V i VI semestar, odnosno treću godinu, iako nakon toga u 2014. godini polaže ispite iz druge godine. Kako je moguće biti upisan u V i VI semestar a polagati ispite iz III i IV semestra? Ovo ponovo potvrđuje raniju konstataciju prosvjetne inspekcije navedenu na str. 30. i 37. da je Konaković prvo položio treću godinu studija i odbranio diplomski rad, a nakon toga započeo polagati ispite iz prve i na kraju ispite iz druge godine studija, što predstavlja studiranje „unazad“, koje Zakon o visokom obrazovanju zasigurno ne poznaje.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost nastavka studija suprotno kako tada, tako i sada važećim propisima.
Nezakonitost upisa na studij 2006. godine, ali i samog procesa studiranja koji je uslijedio proizlazi iz činjenice da je Fakultet naknadno provodio ekvivalenciju ispita, ali i činjenice da su studenti morali polagati ispite iz prve i druge godine studija, i to nakon što su položili ispite iz treće godine studija, kako bi im mogla biti štampana i izdata diploma. Međutim, nezakonit upis na studij naknadno se ne može ozakoniti.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonsku mogućnost upisa i nastavka studija suprotno tada važećim propisima.
S obzirom na to da u javnosti insistirate na odlukama o ekvivalenciji studija u slučaju prof. dr. Sebije Izetbegović, postavlja se pitanje kako je moguće da ekvivalenciju dvogodišnjeg studija u slučaju Elmedina Konakovića smatrate zakonitom kada prosvjetna inspekcija u svom izvještaju na str. 34 precizno konstatuje da „nije postojao podzakonski propis kojim je definiran tačan postupak ekvivalencije studija koji je važio prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2006. godine i bolonjskog (tada novog) studija“.
Rektore Škrijelju, pojasnite javnosti zakonitost provedene ekvivalencije ako nije postojao propis na osnovu kojeg se taj postupak mogao provesti.
Kako se u svojim javnim nastupima energično (za)lažete za jednakost u postupanju, nediskriminaciju, poštovanje ljudskog integriteta i akademske časti, odbijate biti „politički privjesak“, energično negirate političku motiviranost u svom djelovanju, zagovarate transparentnost u radu i otvorenost Univerziteta prema javnosti, pozivamo Vas da javnosti ponudite odgovore na naprijed navedena, ali i na sljedeća pitanja.