Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, sa svojim članicama:
Regionalnim Savezom logoraša regije Banja Luka i Savezom logoraša USK “Dr.Irfan Ljubijankić“ obilježiti će u nedjelju, 20. novembra, 30 godina od početka... raspuštanja jednog od napoznatijih koncentracionih logora u agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu, najbolje dokumentovanog i najranije formiranog, logora Manjača kod Banja Luke na lokaciji bivšeg logora, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH. Ističu da je logor Manjača poznat po činjenici da je torture tog logora prošlo preko 5.000 logoraša, pretežno bošnjačke i hrvatske, ali dijelom i srpske nacionalnosti, a u užem rejonu logora su pronađene i masovne grobnice.
- Sve ovo je dokaz da svi oni koji se nisu ”uklapali“ u tadašnje zamišljene aršine koncepta podijeljene Bosne i Hercegovine, su lahko mogli i bili ”stanovnici“ jednog ovakvog stratišta, koje je bilo ograđeno bodljikavom žicom i minskim poljima. Sama slika, svjetski prepoznatljivog ulaza, sa ćiriličnim natpisom ”LOGOR“ je bez dileme ukazivala na činjenicu da oni koju uđu, odmah tu i ostave na ulazu sve svoje nade za dobar i pozitivan konačni ishod svog životnog puta. Tako je i bilo. Već 1991. godine, logor Manjača je formiran na vojnom poligonu radi pritvaranja stanovnika sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj, da bi nakon toga bio namjenjen zatvaranju logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz opština: Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor Varoš, Doboj, Mrkonjić Grad, Šipovo, Banja Luka... Dokazane su i povezanosti ovog sa drugim koncentracionim logorima širom BiH, od Bijeljne i Batkovića, pa sve do prijedorskih logora- navodi se u saopćenju.
Na izričiti zahtjev preživjelih logoraša Manjače, iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, su poslali i zahtjev (molbu) Francuskoj ambasadi u Sarajevu za obezbjeđenje prisustva tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Francuske Bernarda Kouchnera ovogodišnjem obilježavanju, koji je augusta 1992. godine posjetio logor Manjača i upoznao svijet o torturama koje se u njemu provode nad nedužnim građanima, te koji je vjerovatno i najzaslužniji za raspuštanje tog logora.
- Međutim, izvjestili su nas da više nemaju kontakte sa osobama koje nisu aktivni zvaničnici ili uposlenici institucija Francuske - saopćeno je iz tog saveza.
Iz Saveza logoraša BIH također podsjećaju da su pred Sudom BiH, Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu te Okružnim sudom u Banjoj Luci za dokazane ratne zločine u logoru Manjača osuđeni samo neki od glavnih zločinaca na oko 130 godina zatvora.
(Vijesti.ba / FENA)