Brojni su benefiti koje bi uspostava Jedinstvenog registra računa fizičkih lica donijela našoj zemlji. 

No, za sada, saglasnosti za takvo nešto i dalje nema, a glavni razlog su vlasti u RS-u. U manjem bh. entitetu stava su da bi takav potez predstavljao novi prijenos nadležnosti na državu BiH, iako tako nisu mislili 2016. godine kada su potpisali Pismo namjere sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u kojem su se na to i obavezali.  Stabilnija funkcionalnost bankarskog sektora, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, masovniji dolazak stranih investicija, transparentnost poslovanja, vraćanje povjerenja u institucije, prinudna naplata potraživanja - ovo su samo neki od benefita koje bi nam takav registar donio.

Cenić: RS sve proglasi prijenosom nadležnosti:  Ekonomistica i analitičarka Svetlana Cenić u razgovoru za Vijesti.ba kaže da je bankarskom sektoru u BiH, koji se nalazi u solidnom stanju, osjetno manja dobit zbog teške ekonomske situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa. Relativno je značajan procenat tzv. loših kredita kada su u pitanju privredni subjekti.

- Ako žele da izmire obavezu prema državi i isplate plate radnicima, firmama baš i ne ostaje puno para za kreditiranje. A s druge strane, i nema puno firmi koje uopšte žele da sada uzmu kredit zato što nemaju povjerenja u institucije države, ali i zbog pooštrenih kriterija banaka - ističe Cenić, te dodaje da je mnogo bitan podatak o tome koliko neka banka sredstava drži kod Centralne banke BiH.

Svakako da bi uspostava Jedinstvenog registra računa, nastavlja Cenić, puno značila za stabilnije funkcionisanje bankarskog sektora, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, dolazak stranih investicija, transparentnost poslovanja, vraćanje povjerenja u institucije, a tek onda bankama i ostalim povjeriocima za prinudnu naplatu potraživanja.  

Svako kad mu trebaju politički poeni najavljuje utvrđivanje porijekla imovine, pa to nikad niko ne uradi. Naravno, to im ne odgovara zato što je većina u vlasti u raskoraku sa primanjem i imovinom. Mnogo manje primanja, nego što imaju imovine, pa bi ih baš trebalo pitati odakle im to - jasna je Cenić.

Jedinstvenim registrom računa, kaže naša sagovornica, bili bi npr. dostupni podaci o tome u koliko banaka Pero Perić (nasumično odabrano ime, op.a.) ima računa.

- Sada kad se i desi neki spor, ovlaštene nadležne institucije moraju da idu od banke do banke, šalju upit i traže izvještaj da li tu Pero Perić ima račun. A ovako bi bar znale da Pero Perić ima 12 računa u Bosni i Hercegovini - ilustruje Cenić.

Pojašnjava i šta bi konkretno institut Jedinstvenog registra značio za banke ali i bh. građane.

- Kad radite u državnoj firmi, dovoljno je da u banku odnesete potvrdu i dobit ćete kredit, jer zna da nećete ostati bez posla, od države će ona to naplatiti. Međutim, vi i ja kad treba da dignemo kredit, eh to je malo teže, gotovo nikako, jer banka nije sigurna da će prinudno ili na bilo koji drugi način od vas moći da to naplati, s obzirom da se možete sakriti, pa vas nema, pa nemate posao... - govori Cenić.

Upravo će taj registar, napominje, dati malo veću sigurnost bankama da i s takvim klijentima razgovaraju s obzirom na to da će u centralnom registru postojati podatak u kojim bankama imaju račune, pa će znati odakle da krenu s prinudnom naplatom.

- Trenutno, banke nemaju tu mogućnost. Znate kako je ovdje naplatiti potraživanja, pa to je strašno. Ovdje je čak teško dobiti i platu ako niste na budžetu, pa strahujete hoće li biti na vrijeme, hoće li biti para. A zamislite kako je tek naplatiti bilo koja druga potraživanja - konstatuje Cenić.

Pitali smo je kako prevazići poteškoće na uspostavi Jedinstvenog registra imajući u vidu da u RS-u tvrde da bi to predstavljalo novi prijenos nadležnosti s entiteta na državu BiH.

- Ma, Republika Srpska sve proglasi prijenosom nadležnosti, samo ih treba pitati zašto su preuzeli te obaveze sa evropskog puta, zašto su u prošlom produženom finansijskom aranžmanu s MMF-om "hladno" potpisali u Pismu namjere upravo to da će se uspostaviti Jedinstveni registar računa fizičkih lica - potcrtava Cenić.

S obzirom na to da je i sada ista vlast u RS-u, postavlja se pitanje, dodaje, kako im je to prijenos nadležnosti sad, a 2016. nije bilo.

- SNSD u RS-u vlada već sto godina. I tada je bila potpuno ista partijska struktura kao i danas, isti čovjek se pitao, Bog Otac vlasti RS-a. I tada je znao šta potpisuju, odnosno da to piše u Pismu namjere, pa im to tada nije bio prijenos nadležnosti, a sad, gle čuda, odjednom jeste. Očigledno da to nekog ozbiljno žulja, jer će se znati da ima 12-13 računa, a ponekad dođe nešto i na naplatu. Možda konačno počne pomalo da funkcioniše ta pravna država, a to njima nikako ne odgovara - poručila je Cenić u razgovoru za Vijesti.ba.
Mahmutović: Lakša kontrola zakonitosti poslovanja:   Direktor Finansijsko-informatičke agencije (FIA) Esad Mahmutović u izjavi za Vijesti.ba kaže da uspostavljanje Jedinstvenog registra računa i omogućavanje pristupa podacima nadležnim institucijama olakšava rad u kontroli zakonitosti poslovanja i sprječavanju eventualnih pokušaja pranja novca.

Podaci i informacije iz registra, rekao nam je Mahmutović, omogućavaju transparentnost poslovanja koje je veoma bitno s aspekta prevencije korupcije.

- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/21) FIA će uspostaviti i voditi Registar računa fizičkih lica na području Federacije BiH (Registar) - ističe Mahmutović.

Prema njegovim riječima, Registar podrazumijeva objedinjene podatke fizičkih lica, propisanih zakonom, iz banaka sa sjedištem u Federaciji, filijala banaka iz RS-a i Brčko distrikta koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH i drugih subjekata koji obavljaju poslove unutrašnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije u skladu sa zakonom. Registar će omogućiti da se na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije u vezi sa žiro-računima fizičkih lica. Podaci nisu javni a korisnici ovih podataka jedino i isključivo dobijaju na uvid podatke o brojevima računa koji ne sadrže podatke o stanju i prometu na tim računima i mogu služiti isključivo u svrhu za koju se pribavljaju, te se ne mogu dalje saopštavati ili dostavljati trećim licima - pojašnjava naš sagovornik.

FIA će moći, nastavlja Mahmutović, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj formi ili elektronskom obliku podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima nadležnim sudovima, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, organu nadležnom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, organu nadležnom za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima, za potrebe Porezne uprave FBiH i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti.

Zatim, dodaje, omogućit će pristup podacima za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji u cilju pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja, uz priloženu punomoć stranke, u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu sa posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku. D.K. (Vijesti.ba)