Muslimani večeras prigodnim programima obilježavaju rođenje poslanika Muhammeda a.s. Mevlud, dan rođenja poslanika Muhammeda,

u islamskoj tradiciji obilježava se 12. rebiu-l-evvela po lunarnom, hidžretskom kalendaru, što je prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u subotu, 8. oktobra.

Tradicionalna mevludska svečanost će biti održana večeras u Carevoj džamiji, dok će se centralna mevludska svečanost održati sutra u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Dan mevluda je jedan od najradosnijih događaja za muslimane, jer Poslanikovo, a.s, rođenje predstavlja početak ispunjenja duhovne zrelosti čovječanstva, navodi se u saopćenju Uprave za vjerske poslove Islamske zajednice u BiH.

"Mi smo te (Muhammede) kao milost svjetovima poslali", kaže se u Kur'anu Časnom (El- Enbijā' 107). Poslanik Muhammed, a.s., za sebe je govorio:

"Ja sam dova Ibrahimova i radosni navjestitelj Isaov, a.s." (Hadis)

Poslanikovim, a.s, rođenjem i pojavom, najmirisnije ruže na drvetu poslanstva, označen je završetak poslaničkog ciklusa.

Muslimani baštine sjećanje na Poslanika, a.s, kao nekog ko je svojim životom dosegao zenit ljudskosti, s obzirom na to da je kao "usvetun hasenetun - divan uzor" iskusio moralnu puninu onoga što čini savršeno odgojenu ljudsku narav. Muhammed, a.s, se odlikovao održavanjem ravnoteže između duha i materije, srca i duše, života i smrti. 

Čovječanstvu je vlastitim primjerom posvjedočio univerzalno načelo: da bi se djelovalo dobro, mora se biti dobar, da bi se savladao svijet, valja najprije savladati samog sebe i tako dalje.

Iz poštovanja prema svom voljenom Poslaniku, a.s, muslimani u Bosni i Hercegovini stoljećima 12. rebiu-l-evvel obilježavaju učenjem mevluda, pobožnog spjeva o Muhammedu, a.s.

Mevludi su posebni književni spjevovi čiju osnovnu tematsku liniju čine događaji iz života posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s. To su ritmizirani spjevovi namijenjeni vokalnom, ali ne i instrumentalnom izvođenju. Vokalna izvedba mevluda uvijek je prilagođena mekamskom sistemu orijentalno-islamske muzičke tradicije, što učačima ostavlja prostor improvizacije i prilagođavanja značenja teksta mekamskom sistemu. Iako su zabilježeni slučajevi da su pojedini tabiini recitirali pjesme u čast Poslanika, a. s., mevlud je tek u doba dinastije Fatimija u Egiptu prerastao u institucionalni oblik obilježavanja Poslanikovog rođenja.

Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine.

Prvi bošnjački autor za kojeg znamo da je napisao mevlud bio je Ali-dede Bošnjak u 16. stoljeću, pa može reći da forma mevluda opstoji u kulturi Bošnjaka u kontinuitetu duže od 400 godina. Ipak, zlatno doba mevluda bila je druga polovina 19. i početak 20. stoljeća, kad su napisani i najrasprostranjeniji mevludi koji su uče po bosanskim džamijama i tekijama. Riječ je o mevludima Saliha Gaševića, Arifa Sarajlije, Safvet-bega Bašagića… Poetski najuspjelijim mevludom smatra se mevlud Muse Ćazima Ćatića. Njegov Lejlei-Mevlud svrstava se u red najljepših pjesničkih ostvarenja bošnjačke književnosti s početka 20. stoljeća, a njegovoj neobičnosti doprinosi i to što je pisan u šesnaestercu, a ne u jedanaestercu, kao većina drugih.   

Bošnjaci svoju ljubav iskazuju prema onome koga vole lijepim riječima, često tako lijepim i tako biranim da se one u pjesmu slože, pa ih Bošnjaci od prigode do prigode rado pjevaju. No, ima posebnih ljubavi. Bošnjaci kao muslimani posebno snažnu, stalnu i trajnu ljubav gaje prema Uzvišenom Bogu i Njegovom miljeniku Muhammedu, a. s. I tu ljubav su iskazivali kroz pjesme koje se ne pjevaju nego se uče. Stoga mevlud jeste pjesma, ali se ona uči. Prigode iz Poslanikovog života bile su snažna inspiracija Bošnjacima, onima koji su bili inspirirani i koji su znali napisati lijepu riječ, da tu inspiraciju pretoče u stih. Koliko je ko od njih dosegnuo, možemo suditi po tome koliko je nečiji tekst umjetnički vrijedan, ili koliko je muzikalan i narodu blizak. No, koliko je bila snažna čija inspiracija – to samo Allah zna. Kroz stoljeća kroz koja živimo islam, Bošnjaci su iskazivali svoju ljubav prema Poslaniku preko tekstova onih koji su tu ljubav znali pretočiti u stih.

Zanimljiva je višeznačnost riječi “mevlud” u bosanskom jeziku. Mevlud je i datum u kalendaru, i događaj u džamiji ili kući, ali i tekstualni sadržaj koji se tom prilikom uči. stav