.

 

 

 

 

 


.

Čemu ili kome služi nauka u neoliberalnom kapitalističkom sistemu, jedno je od pitanja koje je, 

između ostalih, problematizirano danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’, održanoj u online formatu, a u sklopu ...   razmatranja teme “Globalne promjene i bosanske perspektive”.


Uvodničar sesije prof. dr. Senadin Lavić, temu je elaborirao u okviru tri razine promišljanja, analizirajući temeljne značajke svijeta neoliberalnog tržišnog fundamentalizma, koji je obilježio posljednjih nekoliko decenija svjetskog globalizacijskog procesa.

U tom kontekstu, osvrnuo se na razinu promišljanja onoga što je nastalo usljed pojave pandemije koronavirusa i reperkusija te pojave na globalnom i lokalnom nivou, te u konačnici na pitanje BiH i nužnosti razvijanja bosanske države-nacije, koje proistječe iz prethodna dva.

Kada se radi o globalizacijskom svjetsko-povijesnom procesu koji počinje tokom druge polovice 20. stoljeća, Lavić ističe kako smo svjedoci da je taj proces pokazao važnost razvoja nauke i tehnike za ljudsku vrstu općenito, ali i mogućnosti zloupotreba i manipulacija u tom pogledu.

Potonje je ilustrirao podatkom da jedan posto ljudske populacije danas posjeduje od 90 do 95 posto bogatstva čovječanstva.

Ta činjenica, otvara pitanje da li u centru pojma slobode neoliberalnog tržišnog fundamentalizma   stoji čovjek, ili kapital, a prema Lavićevim riječima, radi se o kricijalnom pitanju savremenog doba, koje, možda, zahtjeva kreiranje nove političke ekonomije, s obzirom na to da je kapitalizam ušao u sve pore života.  

Uvodničar je u tom kontekstu elaborirao odnos neoliberalnog kapitalizma i nauke, pritom ukazujući na mogućnosti hegemonije i dominacije određenih grupa koje, zahvaljujući ogromnom kapitalu, imaju svojevrsni monopol na nauku, jačajući disproporciju u posjedovanju znanja na globalnom nivou.  

Po njegovim riječima, nauka je sredstvo krupnog kapitala i multinacionalih kompanija u epohi neoliberalnog kapitalističkog fundamentalizma u kojem je tržište mjera i kriterij svih ljudskih znanja i aktivnosti

- U današnjoj konstelaciji neka znanja su trajno nedostupna velikom broju ljudi. Neka znanja su pohranjena u tajne sefove, a neka objavljena u specijaliziranim časopisima privatnih izdavačkih kuća do kojih je veoma teško doći – ističe Lavić.

U osvrtu na aktuelnu krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, a u kontekstu s neoliberalnim poimanjem svijeta, uvodničar je osvjetlio odnos neoliberalnog obrasca prema zdravstvu, podsjećajući na različite prakse zemalja i neodgovarajući odgovor na novonastalu situaciju.

Lavić je u širem kontekstu otvorio i niz drugih pitanja koja se tiču čovjeka, njegove suštine, uključujući i pitanje - nije li svijet koji priprema neoliberalni kapitalizam, svijet bez homo-humanusa, svijet kojem ne treba dostojanstvo, moralnost i ljudskost općenito, reducirajući čovjeka na funkciju potrošača (homo consumensa ) roba i proizvoda.

- Pandemija uzrokovana koronavirusom ponovno je pokazala važnost nacionalnih državnih granica  unutar Evrope i širom svijeta – kazao je Lavić, navodeći da je koronakriza pokazala da je nacionalna država najbolji politički oblik zaštite građana.

Kako je na sesiji rečeno, u dobu pandemije virusa corona i bolesti COVID-19 pred čovjekom se otvaraju nova pitanja o smislu funkcioniranja neoliberalnog kapitalizma, ideala ljudske slobode, humanizma i ciljeva ljudske budućnosti, a u tom kontekstu i promišljanje budućnosti BiH.           (Vijesti.ba / FENA)