“Za BiH značaj 'Oriona' je enorman.

Mi se u našim proslavama vezujemo na činjenicu da je to početak astronomije u BiH. Prije toga nije bilo uopće astronomije kao nauke ovdje. Ali, ono što je najvažnije, naše astrodruštvo je u ogromnoj mjeri obilježilo amatersku, a dobrim dijelom i profesionalnu astronomiju u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Dan-danas javljaju nam se ljudi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova, mi smo im bili inspiracija, da smo iz jedne Bosne, koja je puno puta, nažalost, tretirana kao provincija, osvijetlili horizonte naših susjeda. Mi pokušavamo da vratimo taj sjaj iako to ne ide lahko”, počinje priču Muhamed Muminović, uz napomenu da se ne može živjeti samo na staroj slavi, ali i da ona ima značaj i smisao.  

Ove godine Bosna i Hercegovina obilježava 60 godina od prisustva astronomije kao nauke u našoj državi. Do početka 1960-ih godina i entuzijazma Muhameda Muminovića astronomijom se na našim prostorima niko nije ozbiljnije bavio. Tada je, kako sam sebe voli zvati, ovaj zaljubljenik u svemirska prostranstva i ljepote noćnog neba za svoju profesiju odabrao ni manje ni više nego nauku o svemirskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovom ustroju, koja je ujedno i jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Kada se generalno govori o astronomiji, ona se razvila iz praktičnih potreba i zadržala je i dalje taj svoj praktični značaj kao što su izrada kalendara, određivanje tačnog vremena, tačnog položaja, orijentacije pri putovanju, posebno na moru i u zraku i sl.

Muhamed Muminović svoje prve korake ka profesionalnom bavljenju astronomijom napravio je početkom 1960-tih godina na Narodnom opservatoriju na Mejtašu, koji je djelovao u okviru tadašnjeg Akademskog astronomsko-astronautičkog kluba (AAAK). Važno je istaći i to da su, između ostalog, rezultati rada tadašnjeg AAAK 1977. godine nagrađeni i Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva. Spomenuti klub poslije se transformira u Univerzitetsko astronomsko društvo Sarajevo (UADS), koje je na čelu s Muhamedom Muminovićem bilo pokretačka sila zaslužna za izgradnju Opservatorija na Trebeviću, jednog od najboljih i najmodernijih amaterskih opservatorija u to vrijeme. Rad nekadašnjeg UADS nasilno je prekinut početkom Opsade Sarajeva, tokom koje je Opservatorij na Trebeviću u potpunosti devastiran. Iako su od rata prošle tri decenije, opservatorij na Čolinoj kapi još uvijek je ruševina, ali su nedavno pokrenute inicijative i za njenom obnovom.

Muhamed Muminović, koji je podijelio sa Stavom svoja “astronomska iskustva”, za svoj nesebičan rad i trud nagrađen je i od Međunarodne astronomske unije. Za sve one koji ne znaju, jedan novootkriveni asteroid imenovan je upravo po Muhamedu Muminoviću u znak zahvalnosti na popularizaciji i razvoju astronomije.

“Za BiH značaj 'Oriona' je enorman. Mi se u našim proslavama vezujemo na činjenicu da je to početak astronomije u BiH. Prije toga, nije bilo uopće astronomije kao nauke ovdje. Ali, ono što je najvažnije, naše astrodruštvo je u ogromnoj mjeri obilježilo amatersku, a dobrim dijelom i profesionalnu astronomiju u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Dan-danas javljaju nam se ljudi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova, mi smo im bili inspiracija, da smo iz jedne Bosne, koja je puno puta, nažalost, tretirana kao provincija, osvijetlila horizonte naših susjeda. Mi pokušavamo da vratimo taj sjaj iako to ne ide lahko”, počinje priču Muhamed Muminović uz napomenu da se ne može živjeti samo na staroj slavi, ali i da ona ima značaj i smisao.

OPSERVATORIJ NA ČOLINOJ KAPI

Od samog početka on je vodeći čovjek ovog društva, a svoje prve korake ka bavljenju astronomijom napravio je, kako je istaknuto, tih 1960-ih u Narodnom opservatoriju na Mejtašu, koji je djelovao u okviru tadašnjeg AAAK-a. Ističe da počeci nisu bili lahki, ali da su tada, za razliku od danas, mnogo lakše dolazili u kontakt s ljudima na pozicijama odlučivanja.

“Od kraja rata do danas uspjeli smo doći do svega nekoliko rukovodilaca. Obično vas otkači neka sekretarica s pitanjem šta mi uopće želimo. Kada kažemo da hoćemo, naprimjer, načelnika ili načelnicu upoznati s radom i da želimo obnoviti Opservatorij na Trebeviću, dotična nam kaže da napišemo zahtjev. I, naravno, ništa od toga ne bude. Kao sada se sjećam kako je rahmetli Hamdija Pozderac došao na Opservatorij, dao nam pomoć (s razlogom). Čak i kada je bila Šestoaprilska nagrada, neki mudrac nam je htio to ukinuti jer je Košarkaški klub 'Bosna' nekoliko dana prije osvojio nešto. Ipak, 'Bosna' je dobila sljedeće godine, a mi tada. Tada je bilo i puno tehnoloških problema. Astronomski instrumenti su bili jako skupi. Danas su cijene pale, puno ljudi može da sebi kupi solidan teleskop”, kaže.

Upravo o Opservatoriju na Čolinoj kapi Muhamed Muminović govori:

“Kao što sam već kazao, bitno je imati 'sidro' za koje se možete zakačiti. Teško je s ulice ili vlastitog stana razvijati neki takav projekt. Mi smo prije rata imali etabliranu instituciju koja je širila astronomska znanja i saznanja. Tako da bi obnova omogućila upravo to da djeca, omladina, građani, dođu, pogledaju nebo kroz teleskope, nauče nešto, shvate da nam je svemir sudbina.”

Od obnove rada 2008. godine, odnosno samog formiranja Astronomskog društva “Orion”, pokrenuli su većinu astronomskih inicijativa i aktivnosti u BiH – poput projekta “1.000 galileoskopa za 1.000 škola u BiH – Jedno nebo za sve” ili “Meteorske mreže BiH”, bili su organizator mnogi javnih astronomskih posmatranja/predavanja i učesnici brojnih naučno-kulturnih manifestacija, ali su uveliko doprinijeli i uvođenju STEAM sistema (Science, Technology, Engineering, Art and Mathematics) u bh. obrazovanje.

“Projekti poput '1.000 galileoskopa za 1.000 škola u BiH – Jedno nebo za sve' su od izuzetne važnosti. Kada smo to svojevremeno predložili Norveškoj ambasadi, koja je sve finansirala, bili su oduševljeni. Dakle, nećemo dvije škole pod jednim krovom, hoćemo jedno nebo. Dijelili smo te male školske teleskope svima u BiH bez razlike. Također, prvi smo u BiH pokrenuli STEAM aktivnosti. Naše članice i članovi su do sada održali desetine takvih radionica iz prirodnih nauka. Astronomija je samo jedna od ključnih prirodnih nauka, a mi radimo i na popularizaciji fizike, hemije i drugih nauka”, dodao je.

POTENCIJAL POSTOJI, SAMO MU TREBA DATI ŠANSU

Muminović podvlači da su se članovi društva na čijem je čelu uključili i u neke od globalnih projekata. Primjerice, u International Search Collaboration, gdje se traga za novim asteroidima snimljenim s niza opservatorija. Potrebno je, kako kaže, nekoliko godina da se rezultati rada potvrde, a onda će biti u poziciji da imenuju neke koje su članovi “Oriona” i otkrili.

“Mislim da za napredak svakog društva treba fokusiranje na nauku. Da me se ne shvati krivo, nemam ja ništa protiv društvenih nauka, ali pravi prodori civilizacije idu kroz prirodne nauke i inženjerstvo. Kao sada se sjećam 1969. godine, putujem Tauern-Expressom vozom za London. I čovjek u kupeu, Nijemac, pita me čime se bavim. Kažem mu da studiram fiziku. 'O', kaže on, 'Vi ćete biti bogat čovjek i napraviti karijeru.' To je istina, ali u drugim svjetovima. U Bosni se, nažalost, skoro niko nije proslavio s fizikom iako je ona ključna nauka. Ne može se niti jedno ozbiljno društvo razvijati na trgovini, preprodaji i sličnim aktivnostima. Primjera u svijetu, suprotnih, jeste previše”, odgovara na pitanje koliko se uopće kod nas pridaje pažnje astronomiji kao nauci, pa i fizici, jer se konstantno naglašava da fakulteti u našoj državi uglavnom proizvode radnu snagu za strano tržište umjesto da radimo na “proizvodnji” naučnika.

U periodu iza nas u medijima smo vrlo često mogli pročitati vijesti o uspjesima mladih bh. fizičara uposlenih u velikim svjetskim kompanijama i institutima. Pošto je i Muhamed Muminović osoba koja je radila u prosvjeti kao profesor fizike, s novim naraštajima, on nam kaže da naučnog potencijala imamo.

“Potencijal apsolutno postoji. Samo mu treba dati šansu. Razvijene zemlje to cijene. Mi imamo primjera nekoliko naših fizičara i astrofizičara koji rade i u NASA-i”, kratko je prokomentirao.

Nauka se, tvrdi, može popularizirati ako postoji podrška društva, šire zajednice.

“Evo, mi se borimo za minimalne donacije. U onom režimu, iako ga neki negativno shvataju, mi smo imali podršku. Onu osnovnu. Univerzitet je kroz Centar za društvene djelatnosti Univerziteta u Sarajevu, popularnog CEDUS-a, imao fond. Dobijali smo osnovna sredstva za hladni pogon Opservatorija (jedna plata, struja, voda i drugo). Za ostalo smo se borili, konkurirali itd. Danas toga nema. Svi pričaju da ponudimo projekte, ovo ili ono, a imate svakodnevne troškove. Eto, ako ništa, knjigovođu moramo platiti. Danas imate nekoliko osoba koje su stekle svjetsku slavu a potekle su iz tog CEDUS-a koji spominjem, poput fotografa Milomira Kovačevića Strašnog, Mladena Pikulića, pa, u neku ruku, i mene”, nabrojao je.  

NAUKA JE BESKONAČAN PROCES

Mnoga su se naučna otkrića u oblasti astronomije desila u bliskoj prošlosti. Sigurno je jedno od njih i teleskop James Webb, koji nam daje jedan sasvim novi uvid u svemirska prostranstva. Muminović ukazuje na to koliko je bitna ova nauka za neke obične ljudi, ne samo za entuzijaste, te ukazuje na praktične koristi od nje.

“Puno ljudi ne zna da su, naprimjer, neke tehnologije u medicini, kao što je magnetna rezonancija, nastale na osnovu astronomskih istraživanja. Doktori nisu fizičari ili astronomi, ali ako stupe u kontakt s osobama koje vladaju drugim znanjima, onda se stvari uklope. Još jedan primer. Jedan softver za radioastronomiju poslužio je izvanredno za otkrivanje karcinoma. Naprosto, neko je razgovarao s pravom osobom i onda se ispostavi da se nešto može koristiti za sasvim druge svrhe. Na kraju, nuklearna energija je prvo otkrivena na suncu i zvijezdama”, istakao je uz riječ da “mi bez svemira imamo zatvorene oči”.

S obzirom na to da su naši savremenici genijalci poput Elona Muska, razgovor s Muhamedom Muminovićem bio bi nepotpun bez pitanja može li se uopće govoriti o nekim krajnjim dometima astronomije bez da uđemo u domen naučne fantastike ili teorija zavjere.

“Nema krajnjih dometa. Nauka je beskonačan proces, kao što je i sam svemir. Evo, sada se priča o umjetnoj inteligenciji. Sve su to, u krajnjem, produkti prvog fronta prirodnih nauka. Treba se prisjetiti da je prvo spuštanje na mjesec, tj. misija 'Apolo 11', izvedeno kompjuterom koji je 1.000 puta slabiji od svakog današnjeg smartphonea. A gdje smo sada?! Sprema se nova ekspedicija na mjesec, pa i Mars. Astronomija nam otvara te mogućnosti. Morate imati izazove koje onda tehnologija rješava”, zaključna je poruka Muhameda Muminovića.

Asteroid nazvan po Muhamedu Muminoviću

Međunarodna astronomska unija (International Astronomical Union) nedavno je prihvatila prijedlog prof. dr. sc. Željka Ivezića, profesora astrofizike na Univerzitetu Washington i člana Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, da se imenuje jedan asteroid Muhamedu Muminoviću u čast, kao priznanje njegovim astronomskim i obrazovnim rezultatima. Kako stoji u obrazloženju IAU-a, astronom, pedagog i najplodonosniji autor astronomske literature u BiH Muhamed Muminović imao je centralnu ulogu u razvoju opservatorija na Čolinoj kapi na Trebeviću u blizini Sarajeva i pokrenuo je brojne astronomske aktivnosti u regiji.   stav.ba