Nurija Pozderac je najveći velikan kojeg je Cazin imao,

ali ne samo Nurija već kompletna porodica Pozderaca je vrlo značajna za historiju Cazina, od Ahmet-age Pozderca koji je sagradio tu kuću, preko Nurije Pozderca do jugoslovenske historije Hamdije i Hakije Pozderca. Kroz svaku generaciju je bio jedan ili više članova ove porodice koji je ostavio značajan trag ne samo na historiju Cazina i Krajine, već i cijele Bosne i Hercegovine.  

Historijska građevina - Kuća Nurije Pozderca u Cazinu proglašena je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a danas je u iznimno lošem stanju zbog čega nisu moguće posjete u unutrašnjost objekta. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti. Odlukom tadašnjeg Općinskog vijeća Cazin svi nacionalni spomenici koji su u vlasništvu države prešli su na Javnu ustanovu Centar za kulturu i turizam Grada Cazina koja raspolaže i upravlja njihovom imovinom. 

Do sada je na kući urađeno više dijelimičnih rekonstrukcija, ali su to bili uglavnom zahvati na krovištu objekta. Nikada se nije pristupilo kompletnoj rekonstrukciji i sanaciji objekta jer za to nije bilo dovoljno sredstava.

- Krajem 2022. godine potpisan je ugovor sa izvođačem radova za kompletnu rekonstrukciju objekta. Vrijednost radova iznosi oko 600.000 KM. Sada je po prvi put finansijska konstrukcija zatvorena, većinski dio sredstava je došao iz budžeta Grada Cazina koji je izdvojio najveći dio sredstava, a Centar za kulturu i turizam je pridružio vlastita sredstva koja je dobio putem apliciranja na različite fondove. Objekat ima izdatu građevinsku dozvolu, posjeduje izrađen glavni projekat rekonstrukcije i sanacije, tako da su ispunjeni svi formalni uvjeti za početak radova. Čeka se samo lijepše vrijeme kako bi se pristupilo radovima na objektu - istaknuo je za Fenu direktor Centra za kulturu i turizam Grada Cazina Ermin Beganović. 

Nurija Pozderac je najveći velikan kojeg je Cazin imao, ali ne samo Nurija već kompletna porodica Pozderaca je vrlo značajna za historiju Cazina, od Ahmet-age Pozderca koji je sagradio tu kuću, preko Nurije Pozderca do jugoslovenske historije Hamdije i Hakije Pozderca. Kroz svaku generaciju je bio jedan ili više članova ove porodice koji je ostavio značajan trag ne samo na historiju Cazina i Krajine, već i cijele Bosne i Hercegovine.

- Upravo iz tih razloga objekat nacionalnog spomenika kuća Nurije Pozderca ima historijsku vrijednost koja se može upotrijebiti u turističke svrhe. U tom smjeru smo se odlučili da krenemo u kreiranje namjene samog objekta koji bi u momentu okončanja rekonstrukcije trebao biti stavljen u funkciju razvoja turizma. Prostor bi imao spomen-sobu Pozderaca gdje bi se posjetioci mogli informirati o historiji porodice Pozderaca te vidjeti i originalne dijelove namještaja i predmeta koji su bili unutar kuće - naveo je Beganović.  

Najavljuje također da je planirano centralni dio kuće, koji bi zauzimao najveći dio prostora, pretvoriti u galeriju s obzirom na to da Grad Cazin ima problema zbog nepostojanja adekvatnog prostora za galeriju.

- Imamo unutar Centra za kulturu i turizam galeriju, ali ona ne ispunjava potrebe Grada Cazina i upravo iz tih razloga bi se jedna takva galerija kroz zavičajni muzej ili zavičajnu zbirku, postavila u sklopu kuće Nurije Pozderca. U kući bi također bio određen turističko-ugostiteljski objekat, bosanska kafana da bi turisti koji posjete lokaciju mogli da se tu duže zadrže i izvjesno vrijeme borave - podvukao je direktor Beganović.

Nurija Pozderac rođen je u Cazinu 15. januara 1892. godine, a preminuo je u okolini Tjentišta 12. juna 1943. od posljedica ranjavanja u borbama sa neprijateljskim njemačkim snagama. Bio je učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Objekat rodne kuće Nurije Pozderca u stvari je porodična kuća porodice Pozderac, sagrađena oko 1820. godine. Sagradio ju je Ahmet-aga Pozderac, jedan od vođa otpora odlukama Berlinskog kongresa. Arhitektura objekta, raspored prostorija kao i vrsta materijala koji je upotrijebljen prilikom njegove gradnje te način obrade pojedinih dekorativnih elemenata, skoro je identična objektu Eminagića konaka u Tešnju, što potvrđuje tvrdnju da je objekat podignut u prvoj polovini 19. vijeka.  stav.ba