Vlada Republike Hrvatske nedavno je putem društvenih mreža priznala da je duži period

“temeljito i diskretno” s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom razgovarala o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovako su priznali da su suptilno radili na onome o čemu je Stav pisao od samog imenovanja nasljednika Valentina Inzka – na izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi u potpunosti išle naruku Draganu Čoviću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH, a samim tim i Hrvatskom narodnom saboru.

Ovo znači da su se na najbezobzirniji način miješali u striktno unutrašnja pitanja susjedne države. Ne treba ni spominjati da je pitanje izborne reforme u Bosni i Hercegovini pitanje koje je okrenulo upside-down političke odnose u entitetu Federacija BiH u mandatu na izmaku, a da situacija bude još gora – pozitivno se rješenje ne nazire. Otkako je Christian Schmidt stigao u našu državu, stalno je na ivici popuštanja prohrvatskoj strani, što bi činjenično značilo da bi Dragan Čović i HDZ BiH u svojim rukama imali sve poluge moći u većem bosanskohercegovačkom entitetu. Protesti građana i pritisci prodržavnih političkih snaga utjecali su na to da njemački političar još nije donio “suštinske” izmjene Izbornog zakona, ali već bi 2. oktobra, na dan održavanja izbora, na snazi trebale biti tehničke izmjene.

I dok čekamo reakciju visokog predstavnika Christiana Schmidta na otvoreno priznanje kolaboracije zvaničnog Zagreba i OHR-a, razgovarali smo s ekspertom za ustavno pravo Kasimom Trnkom o ovom slučaju s posebnim fokusom na projekciju postizbornog perioda u Bosni i Hercegovini te na mehanizme odbrane ustavnog poretka naše države ako bi došlo do nametanja ili pokušaja nametanja izmjena izbornog zakonodavstva.

STAV: Nedavno je na Twitteru Vlade Republike Hrvatske objavljeno kako su “temeljito i diskretno” s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom dogovarane izmjene Izbornog zakona, što je zapravo i direktno priznanje miješanja Hrvatske u unutrašnja pitanja naše države. Kako Vi komentirate ovo priznanje?

TRNKA: Prije svega, ovakvim djelovanjem susjedne Hrvatske ugrožen je Dejtonski mirovni sporazum jer su se Hrvatska i Srbija obavezale da će poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost naše države. Dakle, to je jedna međunarodno-pravna ugovorna obaveza. Ovaj primjer je bjelodano pokazao, ustvari uputio na jednu standardnu, uobičajenu praksu susjednih država, da se nesmetano, potpuno komotno, miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da time krše svoje obaveze iz spomenutog međunarodnog ugovora. Oni vrlo često manipuliraju riječima da su tobožnji garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mora se znati da oni nisu nikakav garant, već obveznici, dužnici da se ponašaju u skladu s potpisanim. I ono što je najinteresantnije u kompletnoj priči, prateći hrvatske medije, uočio sam da oni nikako ne objašnjavaju svojoj publici kako ono što zahtijeva političko rukovodstvo Hrvatske uopće nije u skladu s međunarodnim i evropskim standardima.

Hrvatska, kao članica Evropske unije, morala bi štititi vrijednosti zabrane diskriminacije po nacionalnoj osnovi, a prijedlozi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, za koji se oni zalažu, upravo prave diskriminaciju, i to ne samo između Hrvata i drugih naroda već i među Hrvatima međusobno. Primjerice, između onih u zapadnom dijelu Hercegovine i, recimo, onih u Sarajevu, Tuzli i Zenici. Osim toga, dobrim dijelom zloupotrebljavaju dio Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem se navodi da bosanskohercegovački entiteti imaju mogućnost sklapanja posebnih odnosa sa susjednim državama. Vrlo često se Srbija poziva na to. Međutim, u ovom dokumentu isto tako piše da takvo povezivanje entiteta mora biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. Dakle, ni to ne poštuju. Sve u svemu, ovo je eklatantan primjer koliko zapravo oni ne poštuju državu Bosnu i Hercegovinu i koliko insistiraju na njenoj daljnjoj etničkoj razgradnji.

STAV: Gledamo li s pozicije međunarodnog prava, može li Republika Hrvatska biti sankcionirana zbog miješanja u unutrašnja pitanja susjedne države? Barem od EU?

TRNKA: Može biti upozorena, prije svega od evropskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyija. Bez obzira na to, mislim da se u ovom slučaju najprije mora djelovati političkim sredstvima. Iskreno, bilo kakva sudska odluka smatram da ne može pomoći u ovoj situaciji. Čak i kada bismo se odlučili na pokretanje nekog sudskog postupka, recimo pred Međunarodnim sudom pravde, teško bismo uopće došli do faze predaje zahtjeva. Kao što svi znamo, moralo bi doći do konsenzusa sve tri strane u našoj državi, a više je nego evidentno da od toga nema ništa.

STAV: Na koji je način moguće pravnim sredstvima spriječiti visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne potencijalno štetne odluke u vezi s izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine? Je li to uopće moguće učiniti?

TRNKA: Vijeće za provođenje mira u Bosni i Hercegovini (PIC) na neki način kontrolira odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i on po pravilu ne donosi nikakvu odluku dok ne dobije zeleno svjetlo tog tijela. U tom tijelu su, između ostalih, i Republika Türkiye, kao predstavnica Organizacije islamskih zemalja. U krajnjem slučaju, ona bi mogla djelovati i utjecati na neke bitne odluke. 

STAV: Je li u krajnjoj liniji moguć opoziv visokog predstavnika Christiana Schmidta? Ako jeste, to bi svakako bio presedan?

TRNKA: Smatram da bi to bila ogromna procedura s vrlo neizvjesnim rezultatom, tako da čisto sumnjam da je taj potez u praksi moguće povući. Pogotovo zato što u vezi s njegovim imenovanjem nije donijeta odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, već samo PIC-a. Sjetimo se da se Rusija čak i protivila tom imenovanju. I kada bi prezentirali sve dokaze o nekim njegovim ne najboljim potezima, pitanje je koliko bi se o ovoj temi uopće raspravljalo pred predstavnicima ovih institucija.

STAV: U mandatu koji je na izmaku HDZ BiH držao je u potpunosti blokiran federalni dio države. Ako Borjana Krišto ne uspije ući u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, možemo li očekivati nove blokade? Uzmemo li u obzir cjelokupnu situaciju, vjerovati je da je ovo pitanje od krucijalnog značaja za sve nas.

TRNKA: Najprije bi se u Ustavu trebali pronaći mehanizmi za sprečavanje blokada. Visoki predstavnik Christian Schmidt već je uveo nekoliko instrumenata posljednjim nametanjem tehničkih izmjena izbornog zakonodavstva kojim će pokušati spriječiti blokade, ali to ni iz daleka nije dovoljno kako bi se u tome uspjelo. Nažalost, kod nas ne postoji odredba, kao što postoji u svim velikim demokratskim zajednicama, koja nalaže da se, recimo, nakon trećeg neuspješnog pokušaja donošenja određene odluke raspusti parlament te da se ponovno raspišu izbori. Tada građani na izborima direktno odlučuju na koji način će problem biti riješen.

Znači, kod nas ne postoji mogućnost prijevremenog raspuštanja parlamenta, što znači da možemo beskonačno biti zaglavljeni u statusu quo. Još jedino postoji opcija da visoki predstavnik Christian Schmidt intervenira, a bogme bi mnogo efikasnije bilo da s našim prijateljima u Njemačkoj djeluje. On je njemački državljanin, a uz to je Njemačka i najrazvijenija ekonomija starog kontinenta. Svakako sam stava da mi inače ne koristimo mogućnosti lobiranja u evropskim i svjetskim centrima moći.

STAV: Spomenuli ste maločas ustavne promjene kojima bi bile spriječene blokade. Prije nekoliko godina Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini oformila je ekspertnu grupu koja je trebala napraviti prijedlog promjena Ustava FBiH. Na čelu te grupe bili ste Vi. Gdje je nastao problem? Zbog čega se nije uspjelo napraviti više?

TRNKA: Mi smo tada napravili prijedlog kako bi se mogle spriječiti blokade i, što je još interesantnije, taj naš prijedlog došao je na razmatranje u Parlament FBiH, da eventualno pokrenu postupak njegovog usvajanja. Obavljena je rasprava, ali nije donesen nikakav zaključak. Jednostavno je pređeno na iduću tačku dnevnog reda. Zašto se tako postupilo, do dan-danas nije mi jasno.

STAV: Kada bi došlo do povoljnog razrješenja pitanja Izbornog zakona za našu državu, mislite li da bi nam bilo mnogo lakše “grabiti” na putu prema EU i NATO-u? Da li bismo lakše ispunjavali 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije?

TRNKA: Kako da ne! Čim bi se barem umanjile blokade, sigurno bi prolaz bio mnogo bolji. Ipak, od pojedinih političkih stranaka i ne vidim neko pretjerano zalaganje na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Evo, HDZ BiH, kao stranka koja se stalno reklamira kao predvodnica u procesu evropskih integracija, traži izmjene izbornog zakonodavstva koje su potpuno antievropske. Da li ćemo napredovati ili čak nazadovati u procesu izmjena Izbornog zakona, to će najviše ovisiti o konstelaciji političkih odnosa u Bosni i Hercegovini nakon oktobarskih izbora. Ako izgube kočničarske političke opcije, treba optimistično gledati na cjelokupnu situaciju. S druge strane, ako one i dalje budu vodile glavnu riječ, sumnjam da ćemo se daleko pomaći od tačke na kojoj smo trenutno. stav