Danas je imenovan novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nakon čega je sastanak starog i novoizabranog saziva.

Ovaj kratki sastanak uslijedio je nakon što je Predstavnički dom BiH danas potvrdio imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH na čelu sa predsjedavajućim Zoranom Tegeltijom. Novi saziv dobio je podršku 29 poslanika, njih osam je bilo protiv, a jedan suzdržan. Još ranije su ministri pred Komisijom iznijeli svoje viđenje prioriteta u ovom mandatu, a Vijesti.ba u nastavku prenose najvažnije.

Bisera Turković

Bisera Turković (SDA) za ministrica vanjskih poslova rekla je da će njeni prioriteti biti bazirani na Strategiji vanjske politike BiH, koju je usvojilo Predsjedništvo BiH.  Među prioritetima su sigurnost, ekonomski prosperitet, te promocija BiH u svijetu, bilateralna i multilateralna saradnja, te saradnja sa dijasporom.

„Neophodno je uraditi sveobuhvatnu analizu, te uvidjeti kakvim kadrovima raspolažemo i koliko su sposobni da obnove svoje zadatke“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, ekonomska diplomatija nije dobro provedena niti zastupljena u Ministarstvu, te se mora mnogo više napora uložiti kako bi se taj segment poboljšao. Odgovarajući na pitanja Branislava Borenovića o budućim NATO integracijama BiH, kao jednim od spoljnopolitičkih prioriteta, Turković je rekla da Program reformi ide u Brisel. Za pristupanje BiH u NATO bit će potreban referendum. MVP će slijediti politiku koja je dogovorena u Predsjedništvu BiH", naglasila je Turković.

Staša Košarac

Ministar za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu Staša Košarac (SNSD) kazao je kako je izgradnja unutrašnjeg povjerenja jedan od ključnih prioriteta kada je u pitanju njegov budući rad. Govoreći o budućim ciljevima, rekao da je je izuzetno važno raditi na promociji BiH i privlačenju stranih investicija, te zaštiti domaće proizvodnje, uvažavajući sve međunarodne obaveze koje je BiH potpisala.

Košarac je ukazao na važnost korištenja svih raspoloživih fondova, te otklanjanje prepreka za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Pomenuo je takođe da će rješavanje pitanja izgradnje nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori biti među prioritetima rada.

Vjekoslav Bevanda

Ministar finansija BiH i ponovni kandidat na ovu funkciju Vjekoslav Bevanda (HDZ) rekao je da je prvi zadatak sazivanje sjednice Fiskalnog vijeća BiH na kojoj bi bio usvojen globalni fiskalni okvir BiH, kako bi u konačnici mogao biti usvojen budžet institucija BiH za 2020. godinu.

U narednom mandatu, dodao je, za nadati se da će biti riješeno pitanje smještaja institucija BiH.

Odgovarajući na mogućnost povećanja PDV-a, Bevanda je rekao da je u proceduri zakon koji ne tretira novu stopu PDV-a, nego je usklađuje sa evropskim direktivama.

On je rekao da je za eventualnu promjenu PDV-a potrebna stručna analiza, te da nije za ad hoc rješenja.

Na pitanje Branislava Borenovića o mogućnost izdvajanja RS iz sistema Uprave za indirektno oporezivanje, Bevanda je rekao da bi to bila neprocjenjiva šteta za našu državu.

''UIO se pokazao kao najefikasnija institucija. Blokade su zabrinjavajuće, te duboko politički motivisane, iracionalne i štetne za državu'', kazao je Bevanda, te dodao da UIO BiH treba dati podršku i nadograđivati postojeći sistem.

Kada je u pitanju eventualno povećanje budžeta za OS BiH, na pitanje Halida Genjca, Bevanda je kazao da se nada da će državni budžet biti uvećan na osnovu izdvajanja iz indirektnih poreza.

''Rast prihoda u proteklih sedam godina bio je vrlo jak, ali mi na državnim nivou nismo imali ništa od toga. Nadam se da će entiteti pokazati dovoljno senzibilnosti, jer institucije države ne dobijaju ništa'', kazao je između ostalog Bevanda.

Vojin Mitrović

Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Vojin Mitrović (SNSD), odgovarajući na pitanje članova Komisije za imenovanje Vijeća ministara BiH, ukazao na važnost da BiH što prije u potpunosti preuzme kontrolu neba.

Osvrćući se na komentar člana Komsije Saše Magazinovića da BiH još nije u potpunosti preuzela kontrolu nad nebom, te da je proces u toku, a da je 300.000 KM potrošeno za slavljen upriličeno u Mostaru, Mitrović je naglasio da je od izuzetne važnosti da nebo nad BiH što prije počne kontrolisati ove zamlja, a ne neko drugi.

Magazinovića je interesovala i sanacija puta Foča – Šćepan Polje, uz konstataciju da je „bruka i sramota BiH'' kako pomenuta dionica izgleda. Mitrović je saglasan sa ovom ocjenom.

„Uradiću sve što je u nadležnosti Ministarstva da u saradnji sa entitetima riješimo ovo pitanje. Bruka i sramota je RS, a prije svega BiH. Mali je dio puta koji treba sanirati, a od velikog je značaja za povezivanje BiH i Crne Gore'', dodao je Mitrović.

Josip Grubeša

Ministar pravde BiH Josip Grubeša kazao je danas da će se zalagati za provođenje presuda kako Evropskog suda za ljudska prava, tako i Suda BiH.

"Neprovođenje sudskih presuda je problem koji nas pritišće. Maksimalno ću se zalagati da se sve postojeće presude u što kraćem roku provedu'' naveo je Grubeša, odgovarajući na pitanje članova Komisije za imenovanje Vijeća ministara BiH, čija sjednica je u toku.

Grubeša je ocijenio, između ostalog, kako je potrebno unaprijediti kompletan pravosudni sistem u BiH.

Osvrnuo se i na činjenicu da usvojeni Program reformi u BiH predviđa uspostavljanje nove pravosudne institucije u BiH – apelacionog suda.

Grubeša je rekao da u Sudu BiH postoji Apelaciono vijeće, te da je kroz strukturalni dijalog usaglašeno da mora postojati posebni izdvojeni sud.

Sifet Podžić

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić danas je na sjednici Komsije za imenovanje Vijeća ministara BiH odgovarao na pitanja koja se tiču NATO puta BiH, s fokusom na usvojeni Plan reformi, koji će biti upućen u sjedište ovog vojnog saveza u Brisel.

Član Komsije Branislav Borenović pitao je Podžića da pojasni da li dokument kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH trasira NATO put BiH, da li je BiH u MAP-u ili ne, budući da postoji mnogo dilema u javnosti.

Podžić je rekao kako još nije zvanično upoznat sa Programom reformi u BiH.

“Stoga bi bilo nekorektno da komentarišem i odgovaram na pitanja, jer document još nisam vidio”, rekao je Podžić.
Kako je naglasio, poštovaće ono što je Predsjedništvo BiH usvojilo.

“Tražiću hitan sastanak sa Predsjedništvom BiH da vidim decidan stav o dokumentu”, najavio je budući ministar odbrane BiH, te dodao:

“Ako je ono što ja mislim da jeste, onda je to aktiviranje Pregleda odbrane BiH’’.

Podžić je naglasio da će u narednom mandate predstojati implementacija Pregleda odbrane, koji je usvojena 2016. godine
“To je dokument koji definiše u kojem pravcu će se kretati BiH’’, rekao je Podžić.

Na pitanje člana Komisije Saše Magazinovića o kolektivnom osiguranju pripadnika Oružanih snaga BiH, Podžić je pojasnio da su dodatno osigurani samo oni pripadnici OS BiH koji idu u mirovne misije širom svijeta.

“Taj problem se mora riješiti”, poručio je Podžić.

Saglasan je sa Magazinovićem da je potrebno poboljšati transparentnost u javnim nabavkama.

Podžić je, odgovarajući na upit člana Komsije Jasmina Emrića, upozorio na loše tehničke kapacitete u OS BiH, te poručio da “ako se ovako nastavi, Ministarstvo i vojska neće uspjeti izdržati i obavljati svoju misiju’’.

Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić, kandidat za ministra sigurnosti, odgovarajući na pitanja člana Komisije Saše Magazinovića o migrantskoj krizi, kazao je da su mnogi građani značajno limitirani u svom kretanju u svojim gradovima, primjerice u Bihaću i Tuzli.

Magazinović,ali i drugi članovi Komisije istaknuli su da je Radončić već bio ministar sigurnosti i da je pokazao izuzetne rezultate, te da se sada od njega očekuje da riješi goruće probleme koje su u nadležnosti ovog ministarstva.

- Moramo razgovarati s našim evropskim prijateljima kada je pomoć u pitanju. Mi dobivamo određene novce od Evropske unije, ali tako što skinu novac od Ministarstva okoliša i prebace na migrantsku krizu. Migrantska kriza ne može biti odgovornost jednog čovjeka, jednog ministarstva i Vijeća ministara – kazao je Radončić.

Dodao je da ne smijemo kao društvo dozvoliti da se neko ponaša prema BiH kao prema cigareti, na način da se našoj zemlji ostave ljudi koji nisu prošli sigurnosne provjere.

- Morat ćemo zaštititi granicu mnogo bolje, tražit ćemo da se poveća budžet Granične policije. Sad nam nedostaje oko 500 policajaca. Nema pravo da nam niko drži ovdje lekcije da smo nehumani, da smo najgori na svijetu. Molit ću ljude sa svih nivoa da problem migranata ne bude bošnjački problem. Sada imamo takvu situaciju, a to ne smije biti tako – kazao je predloženi ministar sigurnosti BiH.

Radončić je naglasio potrebu jačanja direktne saradnje sa zemljama Evropske unije i SAD, a naročito sa susjednim zemljama, po pitanju borbe protiv terorizma.

- Ja ću da vas podsjetim da sam kao ministar sigurnosti za samo dvije godine potpisao 21 ugovor o readmisiji – kazao je Radončić.

U tom je kontekstu izdvojio ugovor s Turskom te je najavio depolitizaciju Ministarstvu sigurnosti.

- Počevši od samokontrole kod mene. Ne treba ministar sigurnosti da daje izjave o šefovima drugih država i o predstavnicima parlamentarnih stranaka – dodao je Radončić.

Podsjetio je da je inicirao izmjene Krivičnog zakona koje su BiH učinile spremnom da dočekaju povratak ljudi sa sirijskog ratišta i koji je, ocjenjuje, prevenirao odlazak ljudi na strana ratišta.

Također ističe potrebu jačanja saradnje policijskih agencija, a upozorio je na budući težak posao u smislu deradikalizacije i resocijalizacije povratnika sa sirijskog ratišta.

- Mi moramo znati da se mora podići budžet Ministarstva sigurnosti. Nećemo dozvoliti da u jeku migrantske krize budžeti za Parlamentarnu skupštinu i Predsjedništvo budu povećani, a da budžet za Ministarstvo sigurnosti bude smanjen – poručio je Radončić.

Radončić je naglasio da će raditi na odgovornom odnosu u antiterorističkoj koaliciji na globalnom nivou u kojoj je BIH , te da se mora pojačati saradnja s Evropskom unijom i SAD. Ukazao je i na potrebu pojačane saradnje BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, te je podsjetio da je imao dobru saradnju sa resornim ministrima u susjednim zemljama.

- Hrvatska na svaki način želi da dobije Schengen, da dobije privilegije i ona će biti potpuno nemilosrdna u smislu da ne može proći nijedan migrant. Imamo ugovore o read misiji i morat ćemo kao BiH da igramo mnogo tvrđe kada je u pitanju povratak izbjeglica u zemlje iz kojih su ušli - kazao je Radončić.

-Morat ćemo zaštiti mnogo bolje naše granice, treba povećati budžet Granične policije, kojoj nedostaje 500 policajaca. Naš odnos treba prema granicima biti isti, hitno se ukoliko budem izabran namjeravam sastati sa svima . Mislim da će situacija biti sve gora i gora. Mi moramo biti spremni da odgovorimo na te izazove. Prije svega ćemo morati pregovarati i to je bolje nego sadašnja situacija ping-ponga gdje se igramo ko je kriv ko je prav - istakao je Radončić.

Radončić je najavio i da će vratiti praksu stalnih sastanaka policijskih agencija u državi na svim nivoima.

- Treba otići u svaki kanton i razgovarati s nadležnima u oba entiteta . Mi smo to ranije u Minsitarstvu sigurnosti imali. Imali smo elekktronsku bazu policijskih podataka i jednu bazu gdje su sve agencije razmjenjivale 1, 7 miliona podataka. Treba vratiti taj sistem koordinacije – kazao je Radončić

Radončić je dodao da ne smijemo kao društvo dozvoliti da se neko ponaša prema BiH kao prema cigareti, na način da se našoj zemlji ostave ljudi koji nisu prošli sigurnosne provjere. Odgovorio je i na pitanje, šta ukoliko val migranata akrene prema BiH.

- To će biti cunami ako Turska pusti tri ili četiri miliona migranata. BiH ima pravo da brani svoju zemlju, vojskom i policijom. Mi moramo, mada to nije nadležnost samo Ministarstva sigurnosti, raditi na tome da kriza ne zahvata samo jedan kanton - kazao je Radončić na upit zastupnika Emrića.

Dodao je da je migrante potrebno u što humanijim uvjetima skloniti sa ulice.



(Vijesti.ba)