Pedagoški zavod Republike Srpske izrazio je “nezadovoljstvo i zabrinutost činjenicom da su učenici u Federaciji izloženi jednostranom prikazivanju događaja tokom rata u BiH”

te je zatražio od vlasti u Tuzli da povuče iz upotrebe Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole   MIRZA ABAZ  U Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona početkom marta predstavljen je Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole autora Almire Bećirović i Nazima Ibrahimovića, prvi priručnik ove vrste koji do najsitnijih detalja obrađuje period Bosne i Hercegovine od 1992. godine do kraja 20. stoljeća.

Ovaj Dodatak udžbeniku obuhvata nastavne sadržaje vezane za disoluciju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i međunarodno priznanje Republike Bosne i Hercegovine, agresiju na RBiH, otpor odbrambeno-oslobodilačkih snaga i formiranje Armije RBiH, opsadu Sarajeva i drugih bh. gradova, planove o podjeli RBiH, Dejtonski mirovni sporazum i okončanje agresije na RBiH, ratne zločine u RBiH, stradanje civila i koncentracione logore, stradanje djece i Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, uništavanje kulturno-historijskog naslijeđa i vjerskih objekata, društveno-političke i privredne procese u BiH od 1996. godine do kraja 20. stoljeća te pregled značajnijih ličnosti i datuma za suverenitet i nezavisnost naše države. 

Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole vrlo brzo će se naći u školama u Tuzli i okolini, i to najviše zahvaljujući novom premijeru Irfanu Halilagiću te ministru obrazovanja i nauke Ahmedu Omeroviću, koji su prepoznali važnost inkorporiranja jedne ovakve knjige u nastavni proces. Također, nikako se ne smije izostaviti Midhat Čaušević, koji je prije pet godina kao zastupnik u Skupštini TK podnio inicijativu da se u osnovnim školama obrati veća pozornost na sadržaje naše historije s kraja prošlog stoljeća. Izdavačka kuća NAM iz Tuzle potrudila se da svi učenici devetih razreda osnovne škole na području TK za ovu školsku godinu besplatno dobiju jedan primjerak ovog Dodatka zvaničnom udžbeniku, a direktor spomenutog izdavačkog preduzeća Jasmin Handžić kazao je na promociji kako se nada da će istina o agresiji na međunarodno priznatu zemlju, koja je kulminirala Genocidom u Srebrenici, biti važan segment u sazrijevanju budućih generacija u našoj domovini.

Svi uključeni u proces pisanja ovog Dodatka, kao i izdavači te politički predstavnici zaslužni za to da Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole dođe do učionica bili su svjesni da će njihov projekt naići na pokušaje opstrukcija. Osim što su, iznenađujuće, i u samoj Tuzli nailazili na probleme, iz manjeg bh. entiteta stizale su poruke kako je zarad očuvanja statusa quo kada je riječ o međunacionalnim odnosima nužno ne uvoditi ovu knjigu u nastavu.

Tačnije, Pedagoški zavod Republike Srpske izrazio je “nezadovoljstvo i zabrinutost činjenicom da su učenici u Federaciji izloženi jednostranom prikazivanju događaja tokom rata u BiH” te je zatražio od vlasti u Tuzli da povuče iz upotrebe Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole “kako bi se spriječile dugoročno negativne posljedice po odnose u BiH”. Naravno, do povlačenja knjige iz škola neće doći, a u periodu pred nama planirano je njeno uvođenje u nastavu i u drugim gradovima širom većeg bh. entiteta.

“Kada smo počeli pisanje, očekivali smo napade iz RS-a, ali i od nekih naših političara kojima je FBiH samo geografski prostor u kojem rade, kojima je politika posao umjesto misije, te koji ne cijene dovoljno doprinos boraca ARBiH. U svakom slučaju, njihovi su napori uzaludni jer istina se mora znati. Više puta kroz historiju bili smo žrtve pogroma i genocida i svaki put smo to zaboravili. Samo u 20. stoljeću nekoliko puta smo bili žrtve raznoraznih maltretiranja. Zašto ne reći činjenicu da je bio Genocid u Srebrenici i da su organizirani logori u Prijedoru?! Historija se piše faktima i svaka slobodna interpretacija vodi u nekom drugom smjeru. Historija se piše bez mržnje i bez naklonosti. Evo, kolegica Almira Bećirović i ja smo u segmentu o kulturno-historijskim spomenicima i vjerskim objektima pisali i o devastaciji pravoslavnih sakralnih kompleksa poput crkava i manastira. Baš kao što smo pisali i o uništenim katoličkim, jevrejskim te na kraju i islamskim objektima”, kazao je za Stav koautor Nazim Ibrahimović, naglasivši da im je objektivnost bila na prvom mjestu. 

Odgovornost autora, kako dalje navodi Nazim Ibrahimović, bila je ogromna s obzirom na to da su znali kako će trpjeti pritiske bez obzira šta i na koji način napisali. Kolika je bila odgovornost, još je veća važnost ovog stručnog djela, a za to je naveo i jedan primjer iz prve polovine prošlog stoljeća.

“Genocid u Šahovićima 1924. godine nastao je zbog 'ljubavnog trougla'. Zna se da je tada ubijen Boško Bošković, za šta je optužen bošnjački komita Jusuf Mehonjić, a osveta se sastojala u tome da je 2.000 ljudi krenulo u napad na naselja s većinskim bošnjačkim stanovništvom – Šahoviće i Pavino Polje – koji je rezultirao čistim genocidom. Ko je dozvolio da se preko noći ubije 600-1.000 ljudi, i to mahom žena i djece?! Šahovići su prozvani Tomaševom, a preživjeli Bošnjaci tog kraja otišli su za Istanbul, Sarajevo, a jedan dio tog stanovništva naselio je i okolinu Brčkog. Kada sam išao u osnovnu i srednju školu, o ovome se nije govorilo. Tek kada sam u odrasloj dobi počeo samostalno istraživati, saznao sam ove detalje.

Mi, kao autori, potrudili smo se da objedinimo što više informacija s kraja prošlog stoljeća i da ih jasno istaknemo u knjizi, čisto kako se ovakve stvari ne bi dešavale novim naraštajima. Mnogi su nam govorili i da ne bismo smjeli o ovome pisati. Ako su neki smjeli ubijati, zašto mi ne bismo smjeli pisati”, dodao je uz napomenu kako bi volio da se ovaj Dodatak udžbeniku nađe i u školama izvan Tuzle, ali je također kazao kako je svjestan činjenice da će se teško pojaviti u kantonima u kojima nije većinsko bošnjačko stanovništvo.

Kolika je bila odgovornost, pa čak i teret na autorima, jednaka je odgovornost bila i na Izdavačkoj kući NAM iz Tuzle. Njen direktor Jasmin Handžić kazao nam je da je Ministarstvo obrazovanja i nauke TK raspisalo javni poziv za pribavljanje rukopisa dodataka za udžbenike. Iako je očekivao više izdavača, bili su jedini prijavljeni. 

“Iako smo očekivali više izdavačkih kuća, mi smo se jedini prijavili na javni poziv. Uspješno su provedene sve procedure, mi smo ispratili sve odredbe Zakona o izdavačkoj djelatnosti, tako da je sve išlo onim putem kojim je i trebalo ići. Za izradu su korištene presude domaćih sudova, presude Međunarodnog suda u Haagu i relevantne publikacije. Držali smo se isključivo toga i onih nastavnih jedinica koje su tražene javnim pozivom. Reakcije djece i roditelja su za sada odlične, zovu nas čak i iz drugih kantona izražavajući želju da nabave ovaj Dodatak. On, što je vrlo bitno istaći, nije pušten u prodaju, već smo ga u povodu 30 godina nezavisnosti naše države poklonili djeci u našem kantonu. Zanimljivo je i to da se koncem ovog mjeseca u osnovnim školama počinje obrađivati nastavna jedinica vezana za ovaj historijski period, tj. u devetom razredu na kraju školske godine, možemo slobodno kazati da smo izabrali i savršen tajming za distribuciju ove knjige”, poručuje Handžić.

Godine 2017. zastupnik u Skupštini TK Midhat Čaušević podnosi inicijativu da se u nastavi više pažnje posveti periodu od 1992. do 1995. godine. Prošlo je pet godina i konačno je njegova inicijativa zaživjela. Istakao je da je sretan zbog toga, ali je još sretniji što će se učenici imati priliku upoznati se s ovim nesretnim, ali izuzetno bitnim periodom u našoj historiji.

“Kao neko ko radi s mladim generacijama, najprije kao nastavnik u srednjoj školi, a poslije i kao viši asistent te docent na Univerzitetu u Tuzli, uvidio sam da oni rođeni iza rata nemaju ili imaju vrlo oskudno znanje kada je u pitanju period od 1992. do 1995. godine, tj. period novije historije BiH. U potrazi za institucionalnim rješenjem došao sam do saznanja da je to jedino moguće uraditi ako se pristupi izmjeni zakonske legislative. Tačnije, trebao se inovirati nastavni plan i program za predmet Historija za deveti razred osnovnih škola, dopuniti novim nastavnim jedinicama koje bi obuhvatile ovaj period, za što je bilo potrebno pokretanje procedure i za izradu jednog dodatka zvaničnom udžbeniku koji bi pratio izmijenjeni nastavni plan i program. Moja inicijativa je tada usvojena jednoglasno i od tog momenta su poduzete sve zakonom predviđene radnje kako bismo, evo, 2022. godine imali jedan dodatak koji je zasigurno sistemsko rješenje za izučavanje naše novije historije”, istakao je Čaušević. 

Od pokretanja inicijative do promocije Dodatka udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole, nastavlja, promijenilo se pet ministara.

“Svaki od ovih ministara dao je svoj doprinos da bi ovaj Dodatak ugledao svjetlo dana. Međutim, znalo je doći do zastoja koji bi trajao i godinu, a taj zastoj je bio prouzrokovan i određenim pritiscima kako od određenih naših, domaćih struktura, tako i svakako onih iz manjeg bh. entiteta, te međunarodnih aktera. Ne bih ulazio u detalje, ali je bilo stanovitih opstrukcija od ovih faktora kroz rad komisija i sl. Samo mogu reći, kada sam već spomenuo međunarodne aktere, da se oni i od promocije našeg Dodatka pitaju zašto, kako i zbog čega je ova knjiga u upotrebi. Ipak, šta god oni radili, moraju imati na umu da je ovaj projekt proveden u skladu sa svim zakonskim procedurama i da je ovo nešto što je nepobitno”, podvukao je Čaušević.

Vlada TK koju predvodi premijer Irfan Halilagić, iako je u mandatu samo mjesec, već je napravila niz odličnih poteza – povećane su naknade demobilisanim borcima za 20 posto, uveliko se radi na povećanju plata svim radnicima u osnovnom i srednjem obrazovanju te, svakako, uveden je u nastavu Dodatak udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole. Kantonalni ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović prije svega je naglasio da ovaj Dodatak uopće ne treba posmatrati kroz prizmu politike, već ga kao jedno nastavno sredstvo treba posmatrati isključivo s aspekta struke.

“Od 2017. godine, kada je Midhat Čaušević podnio inicijativu, ispoštovana je cjelokupna procedura koju je zahtijevala struka – izmijenjen je nastavni plan i program, svi relevantni organi za odobravanje udžbenika bili su uključeni u proces te su maksimalno obavili svoj posao autori i recenzenti. Ovo je jedna čisto stručna tema u koju se politika ne bi trebala miješati i mi, kao resorno ministarstvo, kao i moji prethodnici, prihvatili smo ono što je struka uradila. Značaj ovog projekta je nemjerljiv jer djeca koja će izučavati ovu građu rođena su nakon rata. To su osobe koje ne poznaju činjenice, a činjenice su dokumentirane kroz odluke domaćih i međunarodnih institucija, kroz presude Međunarodnog suda u Haagu te kroz presude Evropskog suda za ljudska prava. 

U ovoj knjizi su također spomenute i neke historijske ličnosti koje su bile akteri tog vremena. Primjera radi, mnogi u našoj državi, nažalost, zaboravili su Irfana Ljubijankića, ministra vanjskih poslova RBiH, koji je i poginuo na toj dužnosti. On se spominje u ovom stručnom djelu, kao i članovi Predsjedništva RBiH koji su politički predvodili odbranu, zatim tu su i 'devet heroja' i mnogi drugi. Mi, kao nadležni resor, nećemo dozvoliti da iko o ovome govori u političkom kontekstu. Ovo nije politička tema, već historijska, tema struke”, kaže ministar Omerović.

On je na samom kraju rekao kako je, zajedno s premijerom Irfanom Halilagićem, počastvovan što je mogao biti domaćin promocije Dodatka udžbeniku historije za deveti razred devetogodišnje osnovne škole, a istakao je da pripremaju i brojne druge dobre aktivnosti za naredni period. stav.ba