“Začeta pretprezimena u 12. stoljeću javljaju se sve do 15. stoljeća. Prva zapisana u sačuvanoj arhivskoj građi su:

Političić i Turbić s početka 13. st., a kasnije će se pojaviti: Rastimirić, Stipković, Adamić, Zlošević, Pribinić, Pavlović, Tvrtković, Vuković i dr. Proces nastanka prezimena u prošlosti Bosne i Hercegovine jasnije će se javiti u ranome 16. stoljeću”, kaže za "Stav" voditeljica projekta prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić i dodaje da su do sada objavljene tri knjige Bosanskohercegovačka prezimena, gdje je na oko 1.000 stranica obrađeno oko 3.000 prezimena ekscerpiranih iz podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zatim matičnih knjiga (zasad nekih gradova i općina) rođenih u Bosni i Hercegovini koje se vode od 1891. godine, te popisa stanovništva u BiH 1850/51.  Razgovarao: AHMED ŠEĆUNOVIĆ:  

Bosanskohercegovačka prezimena i njihova historija važna su sastavnica bosanske kulture i nauke te jedna od temeljnih odrednica bosanskohercegovačkog identiteta. Nakon Pravopisa bosanskoga jezika, Gramatike bosanskoga jezika i Rječnika bosanskoga jezika, u toku je rad na trećem tomu kapitalnog onomastičkog djela Bosanskohercegovačka prezimena. Ovo je prvi put da se sistemski objelodanjuje i objedinjuje postanak i razvoj bosanskohercegovačkih prezimena od srednjeg vijeka do danas.

Planirano je da se edicija Bosanskohercegovačka prezimena sastoji od osam ili devet tomova. Osim toga, autori uporedo rade i na pripremi Rječnika prezimena u bosanskome jeziku sa svim obavijestima koje prezimena sadržavaju.

Prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, redovni profesor na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

 LJUDE ČESTO ZANIMA ŠTO IM PREZIME ZNAČI, ALI IM SE KATKAD I NE SVIDI TO ŠTO SU ČULI

STAV: Koliko različitih prezimena ima u Bosni i Hercegovini i koje dokumente koristite kao izvore?

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Naime, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zapisan je broj od 21.624 različita prezimena. Najčešće je u Bosni i Hercegovini prezime Hodžić (22.008), a potom slijede Kovačević (15.868), Delić (13.040), Halilović (12.326), Hadžić (11.256), Babić (10.702), Marić (10.614), Petrović (10.251), Savić (9.867), Marković (9.710), Bašić (9.616), Avdić (9.377), Tomić (9.086), Alić (8.773), Ramić (8.547), Popović (8.308), Begić (8.260), Dedić (7.918), Selimović (7.630)...

Do sada smo u objavljene tri knjige Bosanskohercegovačka prezimena na oko 1.000 stranica obradili oko 3.000 prezimena ekscerpiranih iz podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zatim matičnih knjiga (zasad nekih gradova i općina) rođenih u Bosni i Hercegovini koje se vode od 1891. godine, te popisa stanovništva u BiH 1850/51. godine: Arhiv Vlade Republike Turske u Istanbulu (Başbakanlık Osmanlı Arşivi Turkiye; Nüfus deferleri: BOA Istanbul, NFS.d. 5951, 65), potom opširnih popisa timara, sandžaka, arhivske građe u arhivima Bosne i Hercegovine i izvan nje, kao i privatne arhivske građe, te se ovom prilikom zahvaljujemo uposlenicima matičnih ureda, arhiva, biblioteka, muzeja i svima onima koji su nam pomogli da pristupimo rijetkim knjigama i arhivskoj građi.

STAV: Koliko su prezimena značajna i iz kojeg perioda potječu najstarija bosanskohercegovačka prezimena?

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Kad govorimo o začecima naših prezimena iz arhivske građe, znamo da su tek u 12. st. zabilježene dvoimenske formule (dva imena), i to: ime i dodatak uz ime, tj. bosnizirani hipokoristik kao nadimak za definiranje drugog dijela imenske formule koji još ne možemo smatrati pravim prezimenom nego pretprezimenom: Draže Ohumčanin i Desin Ratničević.

Ovaj drugi dio pored imena zrcali začetak bosanskohercegovačkih prezimena u srednjovjekovnoj Bosni. Začeta pretprezimena u 12. stoljeću javljaju se sve do 15. stoljeća. Prva zapisana u sačuvanoj arhivskoj građi jesu: Političić i Turbić s početka 13. st., a kasnije će se pojaviti: Rastimirić, Stipković, Adamić, Zlošević, Pribinić, Pavlović, Tvrtković, Vuković i dr.

Osmanlije vlast na prostoru Bosne i Hercegovine uspostavljaju sredinom 15. stoljeća. Proces nastanka prezimena u prošlosti Bosne i Hercegovine jasnije će se javiti u ranome 16. stoljeću: Skenderpašić, Bajezidagić, Dugalić, Sokolović. To će potvrditi i Evlija Čelebija boraveći u Sarajevu 1660. godine bilježeći sljedeća prezimena: Ljubić, Filipović, Koskić, Dešić itd.

Prema tome, prezimena su prisutna i u kasnijim stoljećima, što dokumentira i arhivska građa. Evo, spomenut ću samo krajišnička pisma od 16. do 18. st., kojih ima preko 1.000 i iz kojih crpimo građu, a dolaskom austrougarske uprave u 19. st. izostanak prezimena je već rijetkost i izuzetak.

Zanimljivo je napomenuti da u 19. st., bez obzira na to što su prezimena zaživjela, prema naslijeđenoj tradicijskoj formi iz srednjovjekovnog perioda, i dalje su mjestimično prisutne identifikacije preko imena i prezimena oca: Aiša kći Derviš bega Tuzlaka, zatim Ajša kći Mustafe Bašića, Ajša kći Mustafe Ćizmića. I danas u manjim mjestima imamo nezvanične identifkacije preko imena muža: Hasiba Džeminica, Sedika Muharemovica ili samo Džeminica, Muharemovica, Mevludinovica, Mihajlovica, Jozinica, Mujinica, Jovinica, Perinica, Salihovica, Josipovica itd.

Dakle, od 13. st. i pretprezimenske rijetke pojave, kasnije u 19. st. dobijamo stalna zakonom propisana prezimena. Svojim se prezimenom identificiramo, nasljeđujemo ga, ustvari prezimenom otkrivamo i svoje porijeklo.

STAV: Koliko su migracije i selidbe u različitim periodima utjecale na prezimena u Bosni i Hercegovini?

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Prezimena bosanskohercegovačkoga stanovništva od najstarijega perioda do savremenoga stanja bila su podložna promjenama, ali su se očuvala bez obzira na izvršene migracije iz jednoga mjesta u drugo, iz jednoga kraja u drugi, iz jedne države u drugu ili s jednoga kontinenta na drugi te su se doseljenička prezimena „miješala” sa starosjedilačkim i ponekad je nemoguće utvrditi u kojem su mjestu starosjedioci, a u kojem doseljenici pa naše istraživanje, tj. tumačenje o porijeklu prezimena, nije usmjereno na istraživanje odakle se koja porodica s određenim prezimenom doselila. Nas zanimaju etimologije i motiviranosti bosanskohercegovačkih prezimena, znajući, pri tome, da nisu uvijek sva nastala u Bosni i Hercegovini te su stoga ponekad njihove etimologije i motiviranosti nerazumljive i teško shvatljive.

STAV: Osim etimološkog porijekla svoga naslijeđenog prezimena, čitaoci mogu saznati i njegovu geografsku rasprostranjenost. Zašto je taj segment poznavanja prezimena bitan?

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Živimo zbilju migracija, depopulacije, nepostojanja pronatalitetne politike, trke za materijalnim dobrima, svjedočimo sve praznijoj čovjekovoj duši i u tom prolomu poput feniksa javlja se zov za vlastitim iskonskim korijenima, traganje za porijeklom i mjestom porijekla svojih predaka pa je i to jedan od razloga da se pored svakoga prezimena nalazi ime naseljenog mjesta gdje je navedeno prezime egzistiralo bar jedan vremenski period, a što omogućuje traženje svakoga prezimena pojedinačno u nekom naseljenom mjestu, a za buduće istraživače jezgrenih područja pojedinih prezimena i njihove rasprostranjenosti, kao i usporedbe. Ovako obrađena prezimena, pored nas koji živimo u Bosni i Hercegovini, bit će od velike koristi i našim iseljenicima, ma gdje se nalazili.

Pri radu na prezimenima, bez obzira na to što dosad nije održana ni jedna promocija, budući da je bila pandemija, kolegica Haverić i ja naišle smo na izuzetno zanimanje za prezimena od naših kolegica, kolega i građana. Jer prezimena aktivno reagiraju na događaje koji se dešavaju u ljudskom životu, igrajući ulogu svojevrsnih bilježnika svih prirodnih, bioloških, socijalno-historijskih, kulturnih, proizvodnih, demografskih, konfesijskih, etnografskih i jezičkih procesa.

STAV: Među prezimenima sigurno ima i kurioziteta…

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Naravno. Ljude često zanima što im prezime znači, ali im se katkad i ne svidi to što su čuli. Naša su prezimena lijepa, ali imamo i prezimena koja su deprecijativna, pejorativna, ali i smiješna, to su ponajčešće nadimačka prezimena. Jer usljed duhovitosti naših predaka, koji su dobrano imali smisla za humor: “šaliti se i na svoj i na tuđi račun”, ponekad svjedočimo i tome da neki ljudi moraju naprezati uši ne vjerujući da su dobro čuli prezimena, kao što su: Papučić, Dronjak, Dronjić, Drakula, Kajgana, Motika, Mučibabić, Koljibabić, Nedoklan, Salata, Vištica, Zloušić, Derikuća, Šejtanić, Zlokapa, Zaklan, Krivda, Krivdić.

Simpatično je prezime Obuća, pa možete pročitati naslov u novinama ili na portalima:

Obuća predstavila program investicija ili Obuća ljuta na Fortu i delegaciju iz KS ili Obuća i Brašnjić u bajramskom programu. Katkad čujemo šale poput: Vidio sam Salatu u okolini Trebinja, a dobro doručkovao kod Kajgane u Sarajevu. Na poslu je Viđen od ponedjeljka. Najviše je Gljiva od Sarajeva do Nišića i Fojnice. Ima tu i crnog humora, u kojem se istovremeno pokazuje i rasprostranjenost pojedinih prezimena u raznim gradovima Bosne i Hercegovine, pa tako imamo: U Sarajevu Viđen, u Brčko Doveden, u Travniku Nedoklan, a u Mostaru Zaklan. Zanimljivo je da za takva prezimena najčešće čujemo da su iz Hercegovine, što nije uvijek tačno jer ih ima po cijeloj Bosni i Hercegovini, zato što su ta prezimena, ustvari, specifična za cijelo Dinarsko gorje, a sve što je južno od rijeke Save pripada tom planinskom sistemu.

STAV: S kojim se prezimenima čitaoci mogu upoznati u objavljenim tomovima?

TURBIĆ-HADŽAGIĆ: U prvoj su monografiji prezimena nastala po imenima Božijih poslanika iz islamskog civilizacijskog kruga i proroka kršćanskog civilizacijskog kruga, kao što su: Adamović, Ademović, Ademovski, Idrizović, Nuhić, Salihović, Abram, Avram, Abramović, Avramović, Ibrahimović, Ibrahimi, Ibrić, Josipović, Jusufović, Ejub, Ejubović, Mojsić, Mojsilović, Musa, Musić, Musinović, Musović, Harunović, Dautović, Davidov, Davidović, Sulejmanović, Ivić, Ivanović, Ilić, Iljazović, Ivanić, Jahić, Jahjić, Jokić, Jovanić, Jovanović, Muhamed, Muhamedović i dr.

Prof. dr. sc. Đenita Haverić, redovni profesor na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

ULOŽEN JE VELIKI NAUČNI TRUD I NAPOR

STAV: Možete li nam, prof. Haverić, predstaviti o čemu je riječ u II tomu?

HAVERIĆ: U drugom tomu, u dva sveska, prezimena su svih stanovnika Bosne i Hercegovine, a koja su izvedena od ličnih imena koja potiču s islamskog orijenta, i to najčešće iz turskog, arapskog i perzijskog jezika. Ova prezimena ukotvljuju jednu od antroponimijskih zbilja bosanskohercegovačkog naroda, njegova jezika i historije. Bosna i Hercegovina je tokom minulih stoljeća bila prostorom raznih civilizacijskih, kulturoloških i religijskih susreta koji su ostavljali traga na kulturi naroda ove zemlje i postali dijelom njegova identiteta. Takav utjecaj je zabilježen prilikom dolaska Osmanske Države (Devlet-i Aliye-i Osmaniyye) na ove prostore. Nova vlast je donijela novu vjeru, nove svjetonazore, novu kulturu u svim njenim segmentima. Sam proces širenja islama na ovim prostorima i vrijeme prihvatanja islama označavano je i promjenom imena, odnosno odricanjem imena dobijenog po rođenju i prihvatanjem nekog od islamskih imena uobičajenih u tom historijskom razdoblju (Abdulah, Muhamed, Ahmed, Timur, Arslan).

U prezimenima su sačuvana od zaborava mnoga lična imena iz naše prošlosti, pri zaživljavanju islama na našim prostorima, pa tako imamo prezimena Abdulahović, Abdurahmanović, Fazlović, Fejzulahović, Sejfulahović. Tu su još patronimna (prezime po imenu oca) prezimena, odnosno od muških ličnih imena orijentalnog porijekla (Ali, Mehmed, Rifat, Omer, Osman, Selim i sl.) i počasnih naslova (naziva službe ili funkcije) orijentalnog porijekla (adžo/amidža, aga, alajbeg, baba, barjaktar, baša, beg, čauš, čelebija, ćehaja, efendija, hadžija, hafiz, hodža, jamak, kadija, mula, paša, reis, sofa, spahija, šah i šeh/šejh), kao što su: Alibegić, Hadžiomeragić, Hadžiosmanaliefendić, Jamakosmanović, Mehmedćehajić, Omerhadžić, Osmanagić, Rifatbegović, Selimbašić i sl. koja svim sadržajima upućuju na davnoga pretka.

Zanimljiva su prezimena motivirana imenima žena iz historije islama, odnosno ženskim ličnim imenima orijentalnog porijekla, kao što su: Aišić, Ajšić, Fatimić, Fatmić, Hatičić, Hatidžić, Umihanić, Esmić, Merhemić, Merjemić.

STAV: Pri kraju je III tom knjige posvećen prezimenima nastalim od titula i počasnih naslova. Kakva je veza između titula i prezimena?

HAVERIĆ: Titule, počasni naslovi (nazivi funkcije ili službe) izravno svjedoče prezimenima nastalim od njih koja uglavnom pripadaju plemstvu. Poprilično je veliki broj bosanskohercegovačkih prezimena koja su nastala samo od titule, odnosno počasnog naslova (naziva službe ili funkcije) orijentalnog porijekla, npr. Amidžić, Agović, Alajbegović, Bajraktarević, Bašagić, Begić, Begović, Beglerbegović, Ceribašić, Čaušević, Čelebić, Ćehaja, Gazija, Hafizović, Hatunić, Kavazović, Spahić ili, čak, od više titula i počasnih naslova, npr. Aganagić, Begimamović, Čaušagić, Hadžibaščaušević, Hadžihafizbegović, Mulabegović, Šahbegović, odnosno koja pored titule i počasnog naslova u svom sastavu mogu imati i neke druge sastavnice, kao što su: zanimanje, apelativ, etnonim, etnik i dr., npr. Bakalbašić, Topčagić, Hadžikalfagić, Gazivoda, Čaršimamović, Čohadžić, Hadžiarapović, Divanefendić, Šeherćehajić, Zlopaša, Ćehobašić, Turčinhodžić, Hadžioman. Također, postoji prilično veliki broj bosanskohercegovačkih prezimena koja su nastala samo od titule, odnosno počasnog naslova (naziva službe ili funkcije) iz drugih, neorijentalnih jezika, poput: Ban, Banović, Barun, Biskupović, Carević, Duka, Kapelan, Kapetanović, Knez, Knezović, Knjeginjić, Kontić, Kralj, Kraljević, Markežić, Papista, Patron, Popović, Vitezović, Župarić i dr.

Interesantna je činjenica da smo ekscerpirajući prezimena nastala od titula, počasnih naslova i funkcija koje su naši preci obnašali pronašle i obradile njih preko 120 u historiji Bosne i Hercegovine, a kojima su motivirana naša prezimena.

STAV: Najavili ste da bi kompletirano djelo trebalo imati od sedam do deset tomova, zavisno od korpusa bosanskohercegovačkih prezimena. Šta možemo očekivati u sljedećim radovima?

HAVERIĆ: Nakon prva tri toma, u sljedećim tomovima ćemo obraditi prezimena nastala od imena iz kršćanskog i slavenskog civilizacijskog kruga, kao što su: Aćimović, Anić, Damjanović, Ešić, Manojlović, Marković, Martić, Petrović, Rafaeli, Rafailović, Simić, Simendić, Simeunović, Šimić, Šimatović, Šimunović; Vukić, Vuković, Borisavljević, Mirić, zatim prezimena nastala od naziva zanimanja, npr. Ćurak, Ćuraković, Ćurčić, Čizmo, Čizmedžić, Čizmić, Čizmar, Kazaz, Kazazić, Kazazović, Kalajdžija, Kovač.

U posebnom tomu obradit ćemo prezimena nastala od nadimaka, tzv. nadimačka prezimena, npr. Derikuća, Drakula, Kajgana, Salata, Vištica, Vještica, Zlomislić, Zloušić; nadimačka motivirana nazivima životinja: Guska, Guskić, Kokošija, Mačak, Medved, Vrana, Vrabac, Vuk, Zec, Gušter, Guja, Gujić, Zmijanac, Zmijarević, Kukić, Lisica, Lisac, Lisičić.

Nakon njih, radit ćemo na prezimenima koja su nastala od etnika i etnonima: Bošnjak, Hrvat, Sandžak, Bitunjanin, Sarajlija, Sarajlić, Seljubac, Tuzlak, Turković, Turko, Turkić, Mostarac, Mostarlić, Budimlija, Budimlić te i na drugim podskupinama prezimena.

STAV: Čini mi se da je malo onih koji znaju šta znači rad na bosanskohercegovačkim

prezimenima sa svim slojevitostima jezika u samome bosanskome jeziku. Da li je ovo posao za dva istraživača ili više?

HAVERIĆ: Ova višetomna edicija bosanskohercegovačkih prezimena u samoj je srži bosanskoga jezika, a kojima se pokazuje bogatstvo slojevitosti jezika, kulture i identiteta koji jezik čuva. Uložen je veliki naučni trud i napor koji je rezultirao objavljenim knjigama s naučno utemeljenim etimologijama prezimena i naseljenim mjestima pored svakog prezimena. Pri izradi dosadašnjih tomova konsultirali smo se s recenzentima, istaknutim profesorima s različitih univerziteta i instituta od kojih smo imali veliku pomoć, te koristim ovu priliku da im se zahvalimo.

Naravno, bilo bi dobro da nas je više na ovome projektu, kako je to, uostalom, uobičajeno u drugim jezičkim zajednicama, u kojima rade institucije na takvoj vrsti projekata.

Na zamolbu voditeljice projekta kolegice Turbić-Hadžagić naknadno sam se uključila u ovaj projekt i koristim priliku da joj se zahvalim što sam postala dio ovog značajnog projekta od izuzetne važnosti za bosnističku lingvistiku.

Izjava prof. dr. sc. Seada Berberovića, redovnog profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, urednika izdanja Bosanskohercegovačka prezimena ispred Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju

SVJEDOČIMO STVARANJU IZNIMNO VRIJEDNE EDICIJE

Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju u suradnji s prof. dr. sc. Amirom Turbić-Hadžagić pokrenula je 2018. godine dugoročni projekt pod nazivom “Bosanskohercegovačka prezimena”. Projekt je financiran sredstvima Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i do sada su izdane tri knjige: tom I “Bosanskohercegovačka prezimena”. Prezimena po imenima navjestitelja Božije riječi (Amira Turbić-Hadžagić, Elvir Musić 2018. godine, 195 str.), tom II “Bosanskohercegovačka prezimena”. Prezimena od ličnih imena koja potiču s islamskog orijenta, u dva sveska: Svezak 1 (Amira Turbić-Hadžagić, Elvir Musić 2020. godine, 316 str.) i Svezak 2 (Amira Turbić-Hadžagić, Đenita Haverić, Admir Muratović 2022. godine, 474 str.). Prikazi ovih knjiga već su objavljeni u stručnoj publicistici: LINGUA MONTENEGRINA, God. XIV, sv. 2, br. 28, Cetinje, 2021., FOLIA ONOMASTICA CROATICA 28 (2019) i 30 (2021), te ISTRAŽIVANJA, Fakultet humanističkih nauka, Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru, 2019. Planirano je da se u ovoj 2023. godini izda sljedeći tom III “Bosanskohercegovačka prezimena”. Prezimena od titula i počasnih naslova autorica Amire Turbić-Hadžagić i Đenite Haverić, koje će i nastaviti s radom na ovom iznimno vrijednom projektu nadalje u suradnji s Bošnjačkom nacionalnom zajednicom Grada Zagreba i Zagrebačke županije, “Slovom Bosanskim” iz Sarajeva i Institutom za lingvističku bosnistiku iz Tuzle. Zahvaljujući uloženom izuzetnom trudu i entuzijazmu autora i izdavača, svjedočimo stvaranju iznimno vrijedne edicije, značajne za državu Bosnu i Hercegovinu, koja potvrđuje bogatstvo, raznolikost i slojevitost prezimena u bosanskom jeziku. stav.ba