.

 

 

 

 

 


.

Pasterizacija je postupak pri kojem se napunjene staklenke zagrijavaju u zatvorenoj posudi s vodom ili u rerni. Na taj se način uništavaju mikroorganizmi, a u toku zagrijavanja staklenka se hermetički zatvori. Temperatura na kojoj se provodi pasterizacija može biti različita, od 58°C do 90°C. Trajanje procesa pasterizacije ovisi o vrsti namirnice i volumenu staklenke. Sterilizacija namirnica provodi se na isti način, ali duljim zagrijavanjem pri temperaturi višoj od 100°C. Sterilizacijom se uništavaju i oni organizmi na koje pasterizacija ne djeluje dovoljno djelotvorno. Zato se steriliziraju osjetljivije namirnice (obvezno ukuhano povrće), osobito one za koje je predviđeno da dulje traju. Često se pri konzerviranju u domaćinstvu ne može tačno odrediti temperatura vode ili rerne, pa postupak pasterizacije prelazi u sterilizaciju, ali to ne utiče bitno na konzervirani proizvod, ako se pridržavamo svih uputa.

Za istovremenu pasterizaciju staklenke moraju biti iste veličine, ako su različite veličine, pasterizacija je nejednolika.

I njihov sadržaj mora biti isti. Ne smiju se zajedno pasterizirati pr. rijetki kompot i marmelada, jer se ovi proizvodi različito zagrijavaju. Donji dio poklopca i gumeni obruč trebaju biti mokri, a staklenke suhe. U rerni se staklenke ne smiju dodirivati.

 

Pasterizacijom i sterilizacijom konzerviraju se proizvodi od voća (kompoti, kaše i sokovi) i ukuhano povrće. Na ovaj način prerađene namirnice zadržavaju svoj prirodni okus, miris, oblik i boju. lako sterilizacija zahtjeva poseban pribor i ambalažu, pa tako poskupljuje konzerviranje, ovaj način prerade jednostavan je i siguran, a konzervirana hrana vrlo je kvalitetna. Voće i povrće može se sterilizirati samo, bez dodataka. Šećer, sol ili sirće dodaju se prvenstveno radi boljeg okusa, a voće će uz dodatak šećera sačuvati više vitamina C.

Sterilizaciju možemo provesti na više načina:

• Kad je sterilizacija završena, staklenke ohladite na čistoj krpi, zaštićene od propuha.

• Kad se ohlade, skinite kvačice, obilježite ih i spremite. Električnu ili plinsku rernu možete koristiti za sterilizaciju samo ako se temperatura može regulirati. Rernu zagrijte na 160°C – 170°C. Staklenke stavite u plitku posudu u koju ste ulili 2 – 3 cm vode, odmaknite ih od zidova rerne i pazite da se ne dodiruju. Pokrijte ih mokrom krpom da se zaštite gumeni obruči. Kad se u staklenkama počnu dizati mjehurići, isključite struju (plin). Staklenke s voćem držite u rerni 20-30 minuta, a one s povrćem 60 minuta. Dalje postupite kao kod sterilizacije u loncu.

• Za pasterizirani ili sterilizirani proizvod rabite samo najkvalitetnije voće i povrće.

• Radije koristite tamne staklenke. Za voćne sokove izaberite tamne flaše sa ravnim dnom.

• Gumeni obruči moraju biti elastični i neoštećeni. Stare radije bacite.

• Voda u loncu za pasteriziranje mora biti približno iste temperature kao tekućina u staklenkama.

• Staklenke napunite do 2 cm ispod ruba, kako sadržaj kad uzavre ne bi dodirivao poklopac.

• Vrijeme pasterizacije počinje kad uzavre voda u loncu.

• Nakon pasterizacije (vrijeme propisano receptom), staklenke odmah izvadite iz lonca ili pećnice. Ako ostanu na višoj temperaturi, proces se nepotrebno produljuje, a konzervirani proizvod gubi na kakvoći. Istodobno pasterizirajte jednake staklenke s istim sadržajem. I za povrće vrijedi isto što i za voće: ako smo povrće zagrijavali, njime punimo staklenke do ruba.

dobrekalorije.ba