Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu "Ratovi 1990-ih u regionalnim historiografijama: kontroverze,
interpretacije, nasljeđe“. Zbornik je rezultat projekta. "Ko je prvi počeo - istoričari protiv revizionizma", čiji je nosilac bilo udruženje Krokodil iz Beograda. U ovom zborniku svoje radove objavljuju doktoranti iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a urednici su Dubravka Stojanović i Husnija Kamberović. Predsjednik Udruženja za modernu historiju profesor Husnija Kamberović u razgovoru za Fenu naveo je da su mladi historičari raspravljali o ratovima devedesetih i o tome na koji način se u nacionalnim historiografijama gleda na ove događaje. Tako je raspravljano o karakteru rata i o tome kad je počeo rat, te kako se to u pojedinim historiografijama predstavlja. Također u Zborniku "Ratovi 1990-ih u regionalnim historiografijama: kontroverze, interpretacije, nasljeđe“ prikazano je kako se interpretiraju neki od ključnih ratnih događaja - opsade Dubrovnika, Vukovara i Sarajeva.
Zbornik donosi i radove posvećene kolektivnom sjećanju na ratove i to kroz načine na koji se komemoriraju i obilježavaju dva traumatična događaja – genocid u Srebrenici i vojno-policijska akcija Oluja, te kako se komemoriraju sukobi na Brčanskoj malti 15. maja 1992. i stradanje na tuzlanskoj Kapiji 25. maja 1995., kao i osamostaljenje Slovenije. Posljednja grupa radova odnosi se na analize udžbenika historije, odnosno tog "zvaničnog“ narativa kojim se prenosi poželjno vjerovanje o tome šta se dogodilo i na koji način. Ključna stvar je bila u komparativnom pristupu. Kako se u historiografijama Crne Gore i Hrvatske gleda na rat, na opsadu Dubrovnika, ili kako se u historiografijama Srbije i Hrvatske gleda na rat u Vukovaru ili kako se u hostoriografijama Bosne i Hercegovine i Srbije gleda na genocid u Srebrenici - kazao je on. Kamberović je istakao značaj uspostavljanja mreže mladih historičara iz svih postjugoslovenskih zemalja kroz ovakve projekte.
- Ovo je prvi put da su se na jednom mjestu okupili mladi historičari koji iz regionalne perspektive govore o ratovima devedesetih - naveo je Kamberović, dodavši da se kroz ovakve projekte može vidjeti koliko je važno na ratove devedesetih gledati ne samo iz vlastite nacionalne perspektive nego i iz šire, regionalne. Profesor Kamberović smatra da ovakve knjige mogu doprinjeti depolitizaciji historiografije te da mogu ohrabriti mlade ljude da događaje iz ratova devedesetih gledaju kao historičari, a ne kao predstavnici određenih političkih ili nacionalnih zajednica. Ova knjiga, smatra Kamberović, neće vjerovatno nikad biti priznata kao regionalni udžbenik, ali će imati veliki uticaj i na mlade historičare i na izraslije historiografske krugove da na ratove devedesetih gledaju iz drugačije perspektive. Kroz ovakve projekte i knjige uspostavlja se mreža historičara koja u perspektivi može ponuditi neku realniju sliku o tome šta se dešavalo - smatra Kamberović.
(Vijesti.ba / FENA)