Jedan ovdašnji policijski inspektor, koji je radio u, kako li se već to zove – Odjeljenju za narkotike, tako nekako,
u penziji je već godinama, ali dok je bio aktivan, intenzivno je privodio ljude zbog posjedovanja grama marihuane. Dobro, mogli bismo reći, čovjek je samo radio svoj posao. Nosivi zid ove priče o inspektoru je podatak da je bio konstantno pijan. Teturao bi ulicama od kafane do kafane i na dužnosti i u slobodno vrijeme. Dakle, dok se on uništava alkoholom, povraća, usere u gaće, možda pijan tuče kući ženu i djecu, zakon mu je dao mogućnost da privodi i maltretira nekog dečka zbog grama marihuane.Na slobodnu vam volju procjena da li sam ja taj dječak sa gramom marihuane. Naučnici Leslie King i Lawrence Phillips, prije desetak godina, uradili su studiju o štetnosti droga koja se mjeri od 0 do 100. Interesantno, za mene ne i začuđujuće, na toj listi, alkohol se potvrđuje kao najštetnija droga, sa indeksom od 72. Heroin ima 55 bodova, krek 54, metamfetamini 33, kokain 27, duhan 26, amfetamini 23, a kanabis tek 20.
Nekima će čudno zvučati da su alkohol i duhan droge, a pogotovo da je alkohol najštetnija od svih droga. Stvar je u tome što su ove dvije droge društveno prihvatljive i, obično, najveći protivnici legalizacije kanabisa su teški ovisnici o obje. Industrija vina, vinski lobi, konstantno nas zatrpava poluistinom o dobrom učinku alkohola na naš organizam. Vijest da je alkohol vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca mlađih od 24 godine i zaslužan za 26 odsto prijevremenih smrtnih slučajeva, jedva da se može probiti do nas. Alkohol je daleko veći ubica nego heroin. O štetnosti duhana ovdje je izlišno govoriti, pa ću odmah skočiti na osnovni motiv za nastanak ovog teksta. Dok su alkohol i duhan legalni, marihuna, jedina supstanca koja ima stvarne i dokazane pozitivne učinke na čitav spektar oboljenja, zabranjena je.No, nije baš svugdje. Za nedavnog boravka na Siciliji, uživao sam u aparatima koje možete zateći u svakom kvartu. Ubacite nešto eura u njega, skenirate lični dokument kao dokaz punoljetnosti, pritisnete broj omiljenog tipa marihuane, i automat vam tu na ulici, potpuno legalno, kao omiljenu čokoladicu, isporuči marihuanu. Automati su zamijenili dilere, a na svakom pakovanju imate deklaraciju sa sastavom proizvoda koji ste kupili, kao i poreznu markicu. Znate šta trpate u sebe, zna i država, a pri tom se budžet puni. Win – win situacija.
U Luksemburgu su otišli korak dalje. Tamo imate kućnu dostavu. Naručite džoint kao da ste naručili hamburger. U Holandiji, jednoj od prvih zemalja koja je legalizovala uzgoj i prodaju marihuane, pozitivni učinci su očigledni. Frapantno se smanjio kriminalitet, država profitira kroz razne oblike dažbina, turizam je u procvatu, a ukupni broj ovisnika o teškim drogama drastično je smanjen. Kada im je marihuana lako i legalno dostupna, ljudi izbjegavaju teške droge, dakle – izbjegavaju alkohol i heroin. Analize pokazuju da sve zemlje koje su legalizovale marihuanu imaju slične pokazatelje: Holandija, Njemačka, Švicarska, Luksemburg, Italija, Španija, Češka, Portugal, Slovenija, Gruzija, Kanada, Nevada, Aljaska, Kolorado, Mejn, Masačusets, Oregon, Vašington, Kalifornija, Jamajka, Čile, Peru, Kolumbija, Urugvaj, Kambodža, Ekvador, Južnoafrička Republika, Zimbabve, Indija… Zvuči kao vic, ali konzumiranje marihuane je potpuno legalno i u Sjevernoj Koreji. U toj zemlji možete završiti u zatvoru ako mrsko pogledate plakat sa likom diktatora Kim Jong-una, ali gandžu možete pušiti kao na Jamajci. Droge su strogo zabranjene, ali marihuana nije na popisu droga.
U Nevadi je zarada od legalizacije marihuane, samo u jednoj godini, prešla 500 miliona dolara. Od te sume, 25 miliona država je odvojila za školstvo. U svim američkim saveznim državama u kojima je kanabis legalizovan, prošle godine ostvareno je osam milijardi dolara prometa. Da utvrdimo – milijardi! Osam! Milijardi! Dolara! U Luksemburgu čak i maloljetnici od 12 do 17 godina ne budu kriminalizovani ako posjeduju pet ili manje grama marihuane. – Represivne politike, koje se sprovode već 50 godina, očigledno ne funkcionišu. Zabranom smo privukli mlade ljude da to konzumiraju. Nadam se da ćemo svi imati otvoreniji stav prema drogama – kazao je luksemburški ministar Etienne Schneider. U međuvremenu, kod nas, teški bolesnici moraju kod dilera kupovati sumnjive proizvode od kanabisa po enormno visokim cijenama, od 500 eura po dozi. Što bi rekao Saša Magazinović: -Treba da nas liječe ljekari, a ne dileri. Ovo se dešava iz dva razloga. Zato što su nam političari lijeni i zato što su primitivni, zadojeni predrasudama o marihuani kao drogi koju, ako probate, automatski prelazite na heroin. O tome razglabaju dok, po skupim restoranima, loču alkohol našim parama od reprezentacije. A već smo utvrdili da je alkohol najštetniji od svih droga. Irfan Ribić, dečko koji boluje od multiple skleroze, donosi nam potresnu priču o tome kako se protiv teške bolesti borio kupujući ulje kanabisa od dilera na crnom tržištu:
– Kada su me pitali zašto izlažem sebe i svoju porodicu riziku, rekao sam kako sam uvijek birao samo jedno. Između slobode u kolicima i zatvora na nogama, uvijek ću birati ovo drugo. Dakle da pojasnim, ne volim eufemizme, pa se tako ne zalažem za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Jok. Marihuana mora biti legalno dostupna i za rekreativno konzumiranje. Da je bila legalna, ne bismo imali političare pijanice i nasilnike. Ukratko, bili bismo zdravije i veselije društvo. No, i sa marihuanom, naravno, treba biti oprezan. Pored ovisnosti koja se može postići svakodnevnim konzumiranjem, često izaziva i depresivnost. Takođe, bez nekih naučnih analiza, onako iz mog iskustva, pretjerano kozumiranje zatupljuje ljude. Ali ni alkohol ne produhovljuje, pa je legalan. Jednom našem poznatom pjesniku i scenaristi supruga prigovori: -Što bolan toliko piješ? Eto te je alkohol potpuno izobličio. On joj odgovori: – Pa kad si čula da je alkohol ikada ikoga uobličio? Pa je l’? (TIP/Izvor: Buka)