Istraživači u Botaničkom vrtu Kev Rojal u Velikoj Britaniji upozoravaju da klimatske promjene,
krčenje šuma, suše i biljne bolesti dovode u opasnost budućnost kafe jer ona za svoje preživljavanje zahtijeva preživljavanje šumskog staništa. Nova istraživanja pokazuju da bi 60 odsto vrsta kafe pronađene u divljini uskoro moglo izumrijeti. Istraživanje objavljeno u časopisu “Science Advances” pokazuje da su mjere konzervatora bile “neadekvatne” za divlju kafu, uključujući i onu koja je “kritična” za dugoročnu globalnu proizvodnju kafe. Studija je pokazala da se 75 vrsta divlje kafe smatra ugroženim, 35 ih nije ugroženo, dok se o preostalih 14 vrsta premalo zna da bi se donijela bilo kakva procjena.
Štaviše, istraživanje je pokazalo da 28 odsto vrsta divlje kafe raste van zaštićenih područja, dok se samo oko polovine sjemena čuva u bankama. Mnogi koji konzumiraju kafu nisu svjesni da se za hiljade različitih mješavina kafe koji su u prodaji, koriste samo dvije vrste – arabika i robusta. Dok u divljini rastu 124 vrste kafe, mnoge od njih nemaju dobar ukus, ali mogu da se koriste kao pomoć za opstanak biljke kafe u budućnosti, usljed klimatskih promjena i zabrinjavajućih bolesti koje napadaju stabla kafe. Druga studija, objavljena u časopisu “Global Change Biology”, pokazala je da divlja arabika može da bude klasifikovana kao vrsta na crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode, kada se uračunaju predviđanja klimatskih promjena. Prema ovom istraživanju, prirodna populacija kafe će se smanjiti za 50 odsto i više do 2088. godine zbog klimatskih promjena.
“Treba zapamtiti da kafa za svoje preživljavanje zahtijeva preživljavanje šumskog staništa. S toliko puno krčenja šuma svuda u svijetu opstanak mnogih vrsta divljih kafa je upitan”, rekao je viši istraživač Aron P. Dejvis, pojasnivši kako biljke kafe rastu u vrlo specifičnim prirodnim staništima, a rastuće temperature i povećane količine padavina koje sa sobom donose klimatske promjene mogu onemogućiti rast kafe na područjima gdje su te biljke nekada napredovale. I ne samo to, govori se o izumiranju nekih vrsta kafe za 10, 20 godina. “Da nije bilo divljih vrsta, danas ne bismo mogli da pijemo kafu. Ako pogledate istoriju uzgoja kafe, koristili smo divlje vrste da bismo održali usjeve kafe”, istakao je Dejvis.
Na šta pozivaju naučnici?
Stabla kafe, poput mnogih tropskih biljaka, imaju sjeme koje ne preživljava proces sušenja zamrzavanjem – oko 45 odsto vrsta kafe nije “poduprijeto” drugim izvorima van divljine. Doktor Ejmer Nik Lahada kaže da je ovo prvi put da je urađena procjena kako bi se otkrio rizik od izumiranja kafe, a brojka od 60 odsto je “izuzetno visoka”. “Nadamo se da će ovi novi podaci ukazati na vrste koje će biti prioritet za održivost sektora proizvodnje kafe, tako da se mogu preduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu vrste”, rekla je ona.
Poskupljenje i lošiji ukus
Studija objavljena u časopisu “Science Advances”, nastala u saradnji naučnika Velike Britanije i Etiopije, pokazuje da, osim ako vlade i komercijalni proizvođači ne povećaju zaštitu određenih vrsta kafe i sačuvaju više zaliha sjemena, i te kako ćemo morati smanjiti konzumiranje kafe. Osim toga, manje usjeva bi značilo i poskupljenje, ali i lošiji ukus.
Skuvajte savršenu tursku kafu
Prvo i osnovno, za dobru tursku kafu potrebna je kvalitetna mješavina, i zato nemojte da štedite na njoj – pijete je iz zadovoljstva, a ne iz prijeke potrebe! Drugo, malo ko zna da za tursku kafu na početku voda ne treba da proključa! U džezvi se voda zagrijava do tik pred ključanje, pa se sklanja s ringle. Dio vode odlijeva se u šoljicu, a u ostatak se dodaje kafa (po jednu bogatu kašičicu za svaku šoljicu ili više ako su šolje veće ili volite veoma jaku kafu). Promiješajte da nema grudvica, pa vratite na vatru i kad naraste do ivice džezve ponovo sklonite s vatre i dodajte vodu koju ste na početku odlili.
Opet vratite na vruću ringlu i ostavite da provri. Sklonite sa šporeta, sačekajte nekoliko sekundi i dodajte kašičicu hladne vode. Tada je kafa spremna za služenje! Osnovne greške kod pripreme kafe: Previše miješanja ubija ukus; Ostavljanje da se nekoliko puta podigne do vrha džezve uništava pjenu i mijenja ukus kafe; Miješanje nakon što je kafa zakuvana, provrela i sklonjena s ringle takođe će izmijeniti ukus omiljenog jutarnjeg napitka; Ako se kafa zaslađuje, šećer je najbolje dodati još dok je voda hladna u džezvi, prije dodavanja i zakuvavanja kafe.
Brojke
- 124 vrste divlje kafe
- 75 vrsta je u opasnosti od izumiranja
- 35 vrsta raste na područjima bez ikakve zaštite
- 14 nije istraženo
(IZVOR: Nezavisne)