Dojenje djeteta poslije spolonog odnosa, a prije kupanja

PITANJE: Je li dozvoljeno da žena koja je džunup podoji dijete? Jednom, nisam se stigla okupati poslije spolnog odnosa (strahovala sam od prehlade) i podojila sam dijete, a sad me to što sam učinila proganja? Jesam li pogriješila?

ODGOVOR: Dozvoljeno je da žena doji dijete a nije se okupala poslije spolnog odnosa. Šejh Ibn Baz smatra da u tome nema smetnje. Dozvoljeno je da džunup čini zikr, čak i da, prema mišljenju nekih učenjaka, u tom stanju uči Kur’an. Dakle, dozvoljeno je odgoditi kupanje poslije spolnog odnosa, a poželjno je uzeti abdest radi spavanja u tom stanju. Musliman se ne treba obavezivati ničim čime ga šerijat nije obavezao, odnosno ne treba sebi zabranjivati ono što šerijat nije zabranio. Valja nam znati da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio svoje sljedbenike: “Nastradat će oni koji cjepidlače” (Muslim). A Allah najbolje zna.

Klanje kurbana za umrlog

PITANJE: Pročitao sam da se za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kurban nije klao mrtvima. Budući da je klanje kurbana mrtvima uvriježena praksa u našoj zemlji, inetresira me je li to dozvoljeno i ima li umrli koristi od tog dobrog djela koje mu namijeni živi?

ODGOVOR: Dozvoljeno je zaklati zaseban kurban na ime umrle osobe, to jest, prinijeti žrtvu Gospodaru svjetova i podijeliti njezino meso s namjerom da sevapi od tog dobrog djela stignu umrlom. A dozvoljeno je i dio sevapa u kurbanu koji prinosimo ispred svoje porodice, namijeniti umrlom. Šejhul-islam Ibn Tejmija upitan je: “Je li dozvoljeno zaklati kurban na ime umrle osobe?”, na šta je odgovorio: “Kao što je dozvoljeno na ime umrle osobe obaviti hadž, tako je dozvoljeno zaklati kurban.” Ovo je stav šejha Ibn Baza, Stalne komisije za izdavanje fetvi i mnogih drugih učenjaka. Šejh Ibn Usejmin dozvoljava klanje kurbana na ime umrlog ako je za on života oporučio da se poslije njegove smrti zakolje kurban. A Allah najbolje zna.

Zaradio novac na salijevanju strave i poklonio ga

PITANJE: Dobio sam od jednog svog poznanika poklon u novcu, a kasnije sam saznao da je on taj novac zaradio salijevajući stravu. Jesam li pogrešeno postupio uzevši novac i šta trebam učiniti ako jesam pogriješio? Allah Vas nagradio!

ODGOVOR: Neki islamski učenjaci kažu da je zabranjeno uzeti poklon od čovjeka za čiji imetak znamo da je stečen na haram način, a gatanje, salijevanje strave i tome slično teški su poroci i veliki harami. Prema tome, vratite svom poznaniku novac – pokazat ćete mu da ste ponosan musliman i da je ono što on čini pogubno za njega na ovom i na budućem svijetu; nemojte se ustručavati da ga upozorite na njegove hrđave postupke.

Imam el-Buhari zabilježio je predanje u kojem Aiša, radijallahu anha, pripovijeda: “Ebu Bekr je imao roba koji mu je plaćao mjesečnu nadoknadu zarad toga da se pomoću rada iskupi i postane slobodan; Ebu Bekr je živio od te njegove zarade. Jednog je dana, međutim, rob donio hranu koju je Ebu Bekr pojeo, pa ga je rob upitao: ‘Znaš li odakle mi novac za onu hranu?’ ‘Ne znam. Odakle ti, reci mi kako si ga stekao?!’, kaza Ebu Bekr, a rob odgovori: ‘U paganskom sam dobu gatao nekom čovjeku, a nisam bio vješt vračanju i tako sam ga prevario – pojeo si hranu koju sam kupio od te zarade.’ Ebu Bekr je izazvao povraćanje i povratio sve što je pojeo.” A Allah, džellešanuhu, najbolje zna.  Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović, prof.  n-um.com Podijeli sa drugima i zaradi sevap: