Zemlje Evropske unije trebalo bi odmah da počnu popunjavati zalihe gasa kako bi se pripremile za sljedeću zimu,
biće jedan od zaključaka na samitu EU sljedeće sedmice, saznaje portal Euractiv koji navodi i da Evropa priprema strategiju napuštanja ruskog gasa, nafte i uglja.
Ruska invazija na Ukrajinu podstaknula je čelnike iz 27 zemalja članica EU da se prošle sedmice dogovore o postupnom napuštanju oslanjanja na ruska fosilna goriva, uključujući povećanje uvoza ukapljenog prirodnog gasa (LNG) i ubrzanje primjene obnovljive energije.
Međutim, put do potpunog ukidanja trajaće godinama, pa zemlje takođe planiraju mjere za ublažavanje potencijalnih poremećaja u snabdijevanju iz Rusije, koja obezbjeđuje 40% plina EU, 27% uvoza nafte i 46% uvoza uglja.
"Punjenje skladišta plinom širom Unije trebalo bi da počne odmah. Države članice i Evropska komisija hitno će koordinisati mjere potrebne kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo skladištenja gasa prije sljedeće zime", navodi se u nacrtu zaključaka za samit čelnika EU od 24. do 25. marta, koji je Euractiv dobio na uvid, prenosi Index.
Čelnici EU razgovaraće o novim mjerama
Evropska komisija će, kako se saznaje, do sljedećeg mjeseca predložiti pravila koja zahtijevaju od zemalja EU da zajednički obezbijede najmanje 90-postotnu popunjenost skladišta gasa do 1. oktobra svake godine. Trenutna prosječna popunjenost skladišta gasa u EU je 26%.
Budući da visoke cijene energije povećavaju račune građanima širom Evrope, čelnici EU takođe će razgovarati o novim mjerama za ublažavanje troškova potrošača i preduzeća.
Evropske cijene gasa su nakon početka ruske invazije skočile na rekordne vrijednosti, a skok cijena uslijedio je nakon višemjesečnih ionako visokih troškova energije koje većina zemalja EU pokušava da riješi hitnim subvencijama i poreznim olakšicama.
SAD prošle sedmice zabranile uvoz ruskih energenata
Evropska komisija će u maju objaviti detaljan plan odbacivanja ruskog gasa, nafte i uglja do 2027. godine. Početni plan, objavljen prošle sedmice, uključuje veliko povećanje uvoza LNG-a i utrostručenje kapaciteta energije vjetra i sunca u EU do 2030. godine.
Ali, dok su se zemlje EU okupile iza cilja napuštanja ruskih fosilnih goriva, podijeljene su u vezi s tim treba li napustiti rusku naftu i gas.
Njemačka i Mađarska su među zemljama koje se tome protive i ističu da bi to nanijelo privrednu štetu. Pristalice, poput Poljske i Latvije, kažu da se stotinama miliona evra koje Evropa šalje Rusiji za snabdijevanje energijom - finansira rat. Sjedinjene Države, koje se manje oslanjaju na ruska goriva, prošle sedmice zabranile su njihov uvoz.
(Vijesti.ba / NN)