Najvažniji dan u godini za proces proširenja EU u Bruxellesu nije ni ovaj put prošao bez kontroverzi i podjela.
Na sastanku Vijeća općih poslova na dnevnom redu bila je tema "Proširenje i proces stabilizacije i pridruživanja" na kojem su predstavnici 27 država članica, prema nacrtu zaključaka koje je pripremilo slovensko Predsjedništvo Vijeća EU, trebali još jednom ponoviti da su privrženi ovom procesu.
No, tokom rasprave nije bilo suglasnosti o tekstu zaključaka pa oni u tom trenutku nisu usvojeni, nego su "vraćeni na doradu" slovenskom Predsjedništvu. Bugarska nije bila zadovoljna dijelom teksta o Sjevernoj Makedoniji jer je tražila da rješenje bilateralnih sporova bude i dio dokumenata EU. Grčka i Cipar nisu bili zadovoljni tekstom o Turskoj dok je rezerve prema zaključcima, prema diplomatskim izvorima, imala i Hrvatska.
Zato je preostalo da do navečer predstavnici 27 država pokušaju još jednom usvojiti taj dokument. U suprotnom se zaključci mogu objaviti samo kao "Zaključci predsjedavajućeg EU", ali to više nema nikakvu formalnu težinu, nego služi samo kao politička poruka.
Bez formalnog prijedloga
Tijekom rasprave je najveća zabrinutost izražena upravo zbog situacije u BiH. Mnogi su ministri i na sastanku i javno upozorili na pogoršanje situacije, posebno na ponašanje lidera Srba u BiH Milorada Dodika. Iako formalnog prijedloga o sankcijama nije bilo, ideje o tome već postoje. Neki su ministri, poput luksemburškog Jeana Asselborna, od Dodika tražili da "odustane od postupaka koji vode do podjela i separatizma". Drugi su otvoreni tražili da se mehanizmi sankcija koji već postoje u EU primijene i prema Dodiku.
Hrvatska se našla u prilično nezgodnoj situaciji jer sve veći broj diplomata iz drugih država navodi kako se Zagreb protivi sankcijama protiv Dodika. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman je prethodni dan rekao kako se Hrvatska "zalaže za rješavanje problema dijalogom". Isti je dan nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock tražila da se sankcije uvedu i za Dodika. To nije novo u stavu Njemačke jer se i prijašnji ministar Heiko Maas zalagao za sankcije. Ovako ispada da se Hrvatska našla na suprotnoj strani od Njemačke oko ovog pitanja. Hrvatski predstavnici u svojim izjavama samo ponavljaju da "prijedlog o sankcijama nije formalno bio na stolu".
U tijelima EU je dosad protiv sankcija za Dodika najviše bila Mađarska, donekle Slovenija, a neke druge države nisu se izjasnile. Državna tajnica u hrvatskome Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, koja je sudjelovala u utorak na sastanku Vijeća općih poslova, izjavila je da Hrvatska nastavlja biti veliki zagovaratelj kredibilnog procesa proširenja prema svih šest država Zapadnog Balkana, da EU dopusti napredak država kada one ispune uvjete. O BiH, gdje je ona bila u posjetu u delegaciji premijera Andreja Plenkovića, rekla je da se Hrvatska zalaže za teritorijalni integritet BiH i potrebu da se osiguraju ustavna prava svih triju konstitutivnih naroda te da Hrvatska želi vidjeti kraj preglasavanja Hrvata u BiH.
U nacrtu zaključaka koji su bili pripremljeni za ovaj sastanak stajalo je da sve države regije moraju raditi na procesu reformi, prestati veličati ratne zločine i negirati genocide te svoje stavove oko vanjske politike prilagoditi stavovima EU.
Napredak Srbije
U zaključcima posvećenima Bosni i Hercegovini izražavalo se duboko žaljenje zbog produljene političke krize u toj zemlji, koja je zaustavila daljnji napredak u reformama tijekom 2021. godine, te su osudili blokadu državnih institucija. Pozvani su svi politički lideri da se suzdrže i odreknu od provokativne retorike i postupaka koji izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje. Naglašava se i potreba ustavne i izborne reforme kako bi se osigurale jednakost i nediskriminacija.
Nikakvog napretka nije bilo oko Sjeverne Makedonije i Albanije koje, iako su odavno ispunile sve uvjete, još nisu otvorile pristupne pregovore. Iako postoje najave da bi nova bugarska vlada mogla promijeniti smjer i dopustiti otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, to se još nije dogodilo.
Jedina država koja je napravila bilo kakav pomak je Srbija. Ona je, nakon dvije godine bez otvaranja bilo kojeg poglavlja, jučer otvorila jedan blok poglavlja Klaster 4 koji se tiče Zelene agende i održivog povezivanja. To uključuje poglavlja Prometna politika, Energetika, Transeuropske mreže te Okoliš i klimatske promjene. Srbija je dosad otvorila 22 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja.
(Jutarnji)