Trojica muškaraca – Yassir Fazaga, imam Islamskog centra okruga Orange, zajedno s Alijem Uddinom Malikom i Yasserom Abdelrahimom – kažu da je FBI poslao povjerljivog doušnika u nekoliko džamija u okrugu 2006. i 2007.godine, naređujući muškarcu da se predstavlja kao neko ko je prešao na islam i tako prikupi informacije.

- FBI je zaposlio plaćenu osobu s kriminalnom prošlošću da se infiltrira u ove džamije - rekao je Ahilan Arulanantham, advokat grupe za građanska prava ACLU koji će zastupati imama pred visokim sudom, prenosi AFP.

Doušnik je "svima rekao da je prešao na islam i da želi ponovo otkriti svoje francusko-alžirske korijene."

- Tada ga je FBI uputio da prikupi što više informacija o ljudima u ovoj zajednici, njihovim mobitelima, adresama e-pošte, razgovorima koje je potajno snimao - rekao je Arulanantham novinarima.

ACLU kaže da je doušnik snimao vjerske molitvene grupe u džamiji, ostavljajući tajni uređaj za snimanje skriven u svom privjesku za ključeve od auta, kao i potajno snimajući video zapise u džamijama, kućama i kompanijama.

Arulanantham je rekao da je doušnik "počeo, opet u ime svojih rukovoditelja FBI-a, pokušavati potaknuti nasilje, ali je uplašio gomilu ljudi kada je govorio o stvarima poput bombardovanja, džihada i rata u Iraku i Afganistanu te su ga oni prijavili FBI-ju."

Advokat je rekao da je doušnik tada "postao nezadovoljan", posvađao se sa rukovoditeljima FBI-a i na kraju odlučio iznijeti u javnost svoje iskustvo.

Imam i još dva vjernika tada su podnijeli tužbu protiv FBI-a zbog špijuniranja i kršenja saveznog zakona i njihovih ustavnih prava.

Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je pokrenulo program nadzora iz objektivnih razloga, a ne zato što su nadzirani bili muslimani.

Ministarstvo se pozvalo na akt o službenim državnim tajnama odbijajući reći koji su navodni razlozi i pozvalo je sudove da odbace slučaj.

Okružni sud u Kaliforniji odbacio je tužbu tužitelja, prihvativši argument FBI-a da postoji opasnost da državne tajne budu otkrivene.

Međutim, s tim se nije složio američki deveti okružni žalbeni sud, rekavši da je niži sud trebao održati saslušanja iza zatvorenih vrata kako bi procijenio sve tajne dokaze.

Slučaj je "izuzetno važan", rekao je Arulanantham, jer se odnosi na pitanje može li se vlada jednostavno pozvati na državne tajne kako bi poništila svaki izazov svojim programima nadzora - čak i uprkos "vrlo ozbiljnim tvrdnjama, dobro potkrijepljenim izjavama, vjerske diskriminacije."

Sud bi svoju odluku trebao donijeti do juna 2022. godine.


(Vijesti.ba / FENA