Madagaskar je na rubu da postane prva zemlja svijeta koja će doživjeti glad kao rezultat klimatskih promjena zbog najveće suše posljednjih 40 godina, koja je pogodila južni dio ovog afričkog ostrva. Nekoliko stotina hiljada ljudi već trpi katastrofalnu glad nakon četiri godine bez kiše. Najnoviji izvještaj Svjetskog programa UN-a za hranu (WFP) tvrdi da će država uz istočnoafričku obalu doživjeti visoke razmjere gladi te će uskoro biti potrebne hitne mjere za rješavanje humanitarne krize, koja je već u toku. Prema UN-ovoj Agenciji za hranu, broj ljudi koji pate od gladi porastao je za oko 85 odsto u odnosu na prošlu godinu zbog akumulativnih učinaka višegodišnje suše.
Procjene kažu da se 30.000 ljudi nalazi na najvišem međunarodno priznatom nivou kad je riječ o nestašici hrane tzv. nivou 6, a broj bi se mogao povećati kad Madagaskar uđe u tradicionalnu "mršavu sezonu" prije berbe.
Vreli talasi uzrokovani klimatskim promjenama ove su godine pogoršali inače sušno razdoblje sredinom 2021.
Izolovane poljoprivredne zajednice na jugu ostrva oslanjaju se uglavnom na žetvu koja im je dovoljna samo za njihove osnovne potrebe. Zbog manjka kiše ove će godine proizvesti manje od polovine uobičajene žetve koju obično jedu ili prodaju na tržnici.
Brojne porodice su već sada potrošile zalihe hrane i pojele zalihe sjemena ne ostavljajući ništa za zimsku sezonu. Oko 80 odsto stanovništva okrenulo se očajničkim mjerama prehranjivanja. U prehrani se koriste insekti poput skakavaca i termita, sirovi plod crvenog kaktusa ili divlje lišće.
Mreža sistema za rano upozoravanje na glad (FEWS NET) upozorila je da takva hrana može biti opasna za djecu i trudnice. WFP tvrdi da se akutna neuhranjenost djece mlađe od pet godina gotovo udvostručila.
U 2021. godini očekuje se da će proizvodnja hrane biti manja od 40 odsto od prosjeka u posljednjih pet godina, što će zajednicama otežati život. Kovid-19 dodatno otežava situaciju jer su se brojne male kompanije koje su omogućavale zapošljavanje i sezonske poslove u turizmu zatvorile.
WFP pomaže mjesečno oko 750.000 ljudi putem distribucije hrane i gotovine. Međutim, izvijestili su da će biti potrebno barem 63 miliona eura u narednih šest mjeseci kako bi se spasili životi na jugu Madagaskara.
"Kriza je neviđena, a ovi ljudi nisu ničim izazvali klimatske promjene. Oni ne koriste fosilna goriva, a na njima se prelomilo", kaže Šeli Takral iz UN-ovog programa za hranu.
Tamaria, majka četvoro djece, opisala je kako izgleda njena svakodnevica.
"Čistim kukce što bolje mogu, ali vode gotove da nema. Moja djeca i ja jedemo to svaki dan već osam mjeseci jer nema ničeg drugog, a kiša nije pala pa nisu uspjeli usjevi", kaže Tamaria. Njena sunarodnica Bole, majka troje djece, kaže da je glad odnijela prvu žrtvu u njenoj porodici:
"Suprug je nedavno umro od gladi. Danas za ručak nemamo ništa drugo osim kaktusova lišća", kaže ona. Šta da vam kažem? Naš život se svodi na potragu za kaktusovim lišćem kako bismo preživjeli dan", rekla je Bole, koja dodaje da ljudi vodu uzimaju iz lokvi na cesti i jaraka je koriste za kuvanje i piće.
(Vijesti.ba / Agencije)