.

 

 

 

 

 


.

Prošao je mjesec dana od kada je Velika Britanija zvanično prestala slijediti regulative EU i započela trgovanje po novom sistemu
 koji su dvije strane dogovorile u trgovinskom sporazumu nakon Brexita. Ovo znači puno promjena, koje se već mogu vidjeti na granicama, ali i u drugim segmentima, piše BBC. U posljednjih nekoliko sedmica došlo je do znatnog smanjenja trgovine nego što je to uobičajeno, ali ovo i nisu “uobičajena vremena”. Međutim, izazovno je razaznati koje probleme u vezi s trgovinom uzrokuje Brexit, a koje Covid. Napuštanje jedinstvenog tržišta i carinske unije stvorilo je ogromnu količinu nove birokratije za preduzeća  Velike Britanije i EU. Za manje kompanije ovo je posebno izazovno. Izbjegnut je “najgori scenarij” koji je vlada predstavila,  7.000 kamiona u redovima na autocestama. U stvarnosti, saobraćaj se odvija relativno slobodno.
 
Francuske vlasti u Calaisu kažu da je protok kamiona preko Kanala prošle sedmice bio na oko 70 posto normalnog nivoa. Treba napomenuti da i ovdje Covid igra ulogu. Nema dovoljno carinskih agenata koji bi pomogli izvoznicima da rade svoj posao. A od 1. februara Francuzi kažu da će početi strože provoditi carinu i pravila jedinstvenog tržišta – kaže Rod McKenzie iz Udruženja za prevoz automobila.  Bilo je problema, posebno s vrstama ribe, mesa i sira, kojima je potrebno više provjera i papira, poput zdravstvenih uvjerenja. U nekim slučajevima hrana ili ne napušta mjesta u Velikoj Britaniji gdje se proizvodi ili propada na graničnim prelazima nekoliko dana. Vlada je osnovala fond od 23 miliona funti da pomogne nadoknađivanju gubitaka ribarskim firmama. Postoje i drugi problemi, poput potrebe da uvoznici iz EU imaju agente koji daju garanciju za dolaznu robu na mjestima poput Calaisa, na primjer. Izazove predstavljaju i kamioni koji prevoze više pošiljki, a za koje je potrebna odgovarajuća papirologija.
 
– Birokratija iscrpljuje i uzrokuje svađe i neslaganja, a stvari koje su znale potrajati nekoliko minuta oduzimaju sate ili čak dane – kaže Shane Brennan, iz udruženja koje se bavi osiguravanjem prevoza artikala kojima su potrebne niske temperature.  Neke britanske firme koje izvoze u EU kažu da ih vlada podstiče da osnuju podružnice u bloku kako bi se izbjegli poremećaji u snabdijevanju. Kupci u Velikoj Britaniji suočeni su s dodatnim troškovima kada kupuju putem interneta od prodavača u EU. Glavni je PDV ili porez na dodanu vrijednost. Prije Brexita plaćali bi PDV po stopi koju naplaćuje država iz koje se kupi artikl, a primijenio bi se na mjestu kupovine. Također, mnoge manje kompanije ili pojedinci bili su premali da bi naplatili PDV. Od Brexita, PDV Ujedinjenog Kraljevstva se primjenjuje na sve kupovine iz EU. Veći trgovci to će primijeniti na mjestima za kupovinu za bilo što jeftinije od 135 funti, a kupci uglavnom neće primijetiti razliku, jer su stope slične i već im se naplaćuje PDV.
 
Veća je promjena u tome što se manjim prodavačima (koji su premali da bi naplatili lokalni PDV) britanski PDV automatski naplaćuje, što je razlog zašto neki ljudi bilježe skok cijena od 20 posto prilikom odabira UK kao odredišta. Za sve kupovine veće od 135 britanskih funti plaća se PDV kada artikl stigne do kupca. Također preko 135 funti (osim alkohola, duhana i parfema, za koje ne dobijete dodatak od 135 funti) može vam se naplatiti carina do 25 posto ako je cijeli proizvod ili njegov veći dio proizveden izvan EU. Neki online trgovci počeli su dodatno naplaćivati da bi finansijski pokrili papirologiju, a neki su potpuno prestali prodavati kupcima iz Velike Britanije. Kate Ling, iz NHS-a, rekla je Odboru Doma lordova 27. januara da planovi za nepredviđene slučajeve kako bi se osigurao protok lijekova trenutno vrlo dobro funkcionišu.
 
– Do sada nismo čuli za puno problema ili barem za katastrofe – dodala je. Navela je nekoliko problema za istraživačke organizacije, koje su imale poteškoća s isporukama osjetljivim na temperaturu, ili su morale plaćati kurire kako bi izvršili brzu dostavu lijekova, sastojaka ili opreme.
Još jedan problem je pristup ljekovitom kanabisu koji dolazi iz Holandije za liječenje djece oboljele od teškog oblika epilepsije. Vlada je sada pronašla način da zadrži zalihe do jula i radi na trajnom rješenju. Trgovinski sporazum ne pokriva finansijske usluge. Jedan od ranih utjecaja koji se osjetio na Londonskoj berzi  je taj što je oko 5,3 milijardi funti (6 milijardi eura) dnevne trgovine dionicama denominiranim u euru napustilo London početkom januara i prešlo na nove trgovačke platforme u Parizu i Amsterdamu. Malo je vjerojatno da će se vratiti, a još se ne zna kakav će biti utjecaj na radna mjesta.
 
Također, nije jasno kada bi EU mogla odlučiti da većinu regulatornih sistema Ujedinjenog Kraljevstva prizna kao “ekvivalentne” svom. Ako se to ne dogodi, finansijskim kompanijama će biti puno teže poslovati s Evropom.  Veliki međunarodni igrači zapravo nisu željeli Brexit. Ali se berza i ranije oporavljala od kriza i postoji puno ambicija da se to ponovi – kaže Iain Anderson iz konsultantske kuće Cicero Global. U toku su pregledi o tome kako olakšati popis globalnih kompanija u Londonu, o sektoru fintecha (ili finansijske tehnologije) i o promjeni propisa. Kao i kod trgovine robom, veći će izazovi u novoj eri biti za manje uslužne kompanije koje se ne mogu tako brzo prilagoditi novoj stvarnosti.  (FENA)