Austrijska ministrica za evropska pitanja Karoline Edtstadler predstavila je "pionirsku" inicijativu bečke vlade za evidenciju imama
i kontrolu načina finansiranja rada džamija. „Niko ne smije zaboraviti da živimo u Evropi čiju kulturu oblikuju kršćanski i jevrejski utjecaji. Ta je kultura osnova vladavine zakona u otvorenom i slobodnom društvu“, rekla je Edstadler zaboravivši na duboke korijenje prisustva islama u Španiji i Siciliji, pritom pokazujući bezobziran odnos prema desecima miliona muslimana u Evropi koji u njoj žive sada već petu generaciju. Zanimljivo jeste da ovakva stajališta dolaze od političarke koja je bila zaposlenik Evropskog suda za ljudska prava. Vlada Austrije je počela voditi evidenciju o imamima koji vaze u džamijama na njenom teritoriju s namjerom da „na vrijeme zaustave radikalizaciju“. Međutim, smatra se da ova inicijativa nije učinkovita s obzirom na to da imami s prebivalištem u drugim zemljama Evropske unije (EU) povremeno odlaze u austrijske džamije ili islamska udruženja i uspostavljaju kontakte koje kasnije održavaju na internetu.
Iz tog razloga Austrija želi zatražiti od ostalih zemalja EU da izvrše slične evidencije i da se ti podaci konvergiraju u Bruxellesu, tako da se stvori baza podataka koja će služiti kao alat u borbi protiv terorizma i protiv antisemitizma. To je objasnila austrijska ministrica za evropska pitanja Karoline Edtstadler, koja je takođe predstavila "pionirsku" inicijativu bečke vlade za kontrolu načina finansiranja rada džamija. “Napad u novembru (u kojem je pet osoba ubijeno, a 20 drugih ozlijeđeno) duboko nas je pogodio. Na mjestu zločina, pored bečke sinagoge, još uvijek gore svijeće. I zaključak je jasan: plačemo, ali također ćemo se aktivno boriti protiv onoga što prijeti našem slobodnom životu", kazala je Edtstadler koja dolazi iz konzervativne Austrijske narodne partije koju vodi Sebastian Kurz. Odmah nakon novembarskog napada, vlada koju su formirali konzervativci kancelara Sebastiana Kurza i stranka Zelenih usvojili su paket preventivnih mjera koje sada žele proširiti na ostatak EU.
„Prije svega, za Evropu je važno da se saradnja i razmjena podataka između pravosudnih i sigurnosnih tijela država članica dodatno poboljša. Taj smo zahtjev postavili zajedno s Francuskom, a također je dobro prihvaćen u decembru na summitu EU", kaže Edstadler. Ona dodaje: „U borbi protiv 'političkog islama', zalažem se za stvaranje imenika evropskih imama na temelju austrijskog primjera. Većina imama putuje kroz mnoge zemlje EU, pa sigurnosne agencije moraju znati ko šta u kojoj džamiji propovijeda. Austrija je pionir u zabrani finansiranja džamija i udruženja iz inozemstva, što je također vrlo popularno u Danskoj, na primjer.“ Edstadler je u Austriji vodila kampanju za "austrijsko-jevrejski zakon o kulturnoj baštini". “Izraelsko vjersko društvo podržavamo s četiri miliona eura godišnje. Želimo finansijski osigurati zajednice, promovirati jevrejski život u Austriji i poboljšati njihovu zaštitu", objašnjava političarka koja je bila uključena u inicijative zabranjivanja hidžaba u austrijskim školama.
"U nekim mjestima, poput Innsbrucka, ostalo je svega nekoliko članova i gotovo da nije ostao nijedan rabin. Ali niko ne smije zaboraviti da živimo u Evropi čiju kulturu oblikuju kršćanski i jevrejski utjecaji. Ta je kultura osnova vladavine zakona u otvorenom i slobodnom društvu“, rekla je Edstadler zaboravivši na duboke korijenje prisustva islama u Španiji i Siciliji, pritom pokazujući bezobziran odnos prema desecima miliona muslimana u Evropi koji u njoj žive sada već petu generaciju. Zanimljivo jeste da ovakva stajališta dolaze od političarke koja je bila zaposlenik Evropskog suda za ljudska prava u Strasbouru.
U novembru je austrijska vlada naredila zatvaranje dviju bečkih džamija u kojima se počinitelj napada radikalizirao, što je bila mjera dogovorena s Austrijskom islamskom zajednicom (IGGÖ), najvećom u zemlji, tvrdeći kako su to „centri koji krše naše najosnovnije vrijednosti i kako se to ne može dopustiti“. Kao i tada, vlada i dalje tvrdi da se ne radi o mjerama protiv muslimana ili njihove vjere, već "protiv onih koji religijom napadaju našu slobodu". Veliko je pitanje hoće li ova inicijativa završiti u nekoj vrsti „represivnosti“ koja bi se mogla odraziti i na bošnjačke džemate koji djeluju u Austriji i širom Evrope. Poznato je da bošnjački džemati u dijaspori, koji djeluju pri IZ u BiH, njeguju visoku razinu integracije i dijaloga sa evropskim državama u kojima djeluju. Stoga, neselektivna „represija“ bazirana na kontroli i praćenju imama mogla bi se odraziti i na one koji dijaloški doprinose društvu. Štaviše, bosanski muslimani i njihove vjerske institucije imaju potencijal da budu neka vrsta međaša u odnosima Istoka i Zapada, Evrope i islamskih zemalja, kršćanske i islamske civilizacije.
Zatvaranje džamija u Austriji se temeljilo na određenim informacijama obavještajnih službi, koje, međutim, nemaju nadležnost za sistematsko praćenje rada džamija, pa vlada traži druge alternativne mjere kontrole. S druge strane, gotovo 80% Jevreja u Njemačkoj već je doživjelo antisemitske napade dok su se u Austriji antisemitski napadi udvostručili od 2014. "A to je nepodnošljivo", kaže ministarka u intervjuu za njemački dnevnik "Die Welt".
Samo u 2019. godini Israelitische Kultusgemeinde u Beču zabilježio je 550 napada, unatoč tome što je vlada poduzela preventivne mjere godinu ranije, kada je u ofanzivi protiv "političkog islama" naredila zatvaranje sedam džamija tvrdeći kako se u njima šire ekstremističke ideje i k tome dodala deportaciju 60 imama koji propovijedaju u Austriji i koji su plaću primali iz inozemstva. Pritom, posve je nejasno zašto se antisemitizam, u trenutku dok u širom Evrope bujaju eksremističke desne organizacije i političke stranke, dovodi u ekskluzivnu vezu sa muslimanima. Također, posve je nejasno zašto se ne uzima u obzir i teška ksenofobija prema muslimanima u Evropi koji su često izloženi uskraćivanju osnovnih ljudskih prava, ali i fizičkim napadima, kao i napadima na islamske vjerske objekte. Konkretno, u Austriji je česta pojava na ulici vidjeti grafit „Moslems raus“. No, očito je da političari poput ministrice Karoline Edtstadler ne vide muslimane kao punopravne građane EU, pa su njihova prava „u kršćansko-jevrejskoj Evropi“ posve nebitna. Na koncu, razmišljaju li uopće o multikulturalnim vrednotama i pravu na raznolikost koje promovira EU?
Zatvaranje sedam džamija bila je prva primjena zakona donesenog 2015. godine, koji zabranjuje inozemno finansiranje imama i bogomolja, kako bi se ograničio inozemni utjecaj na Austrijsku islamsku zajednicu. Isti taj zakon, koji je odobrila prethodna vlada konzervativaca i socijaldemokrata, također zahtijeva da se naučavanje vjere vrši postupno isključivo na njemačkom jeziku i da imami koji propovijedaju u Austriji prolaze obuku na austrijskom teritoriju. stav.ba