Ukoliko vlasti donesu ovu odluku, ništa više neće biti isto Švedska preispituje vlastitu sigurnosnu politiku i stav da joj je bolje izvan
NATO pakta. Dvije godine prijje sljedećih izbora, intenzivira se rasprava o tome treba li se pridružiti zapadnom odbrambenom savezu. Ljevica i desnica su u sve oštrijem političkom sukobu. Aktuelna manjinska vlada socijaldemokrata i zelenih - plus njihovi saveznici Lijeva stranka - ostaju odlučno protiv, navodeći vrijednost neutralnosti u onome što vide kao polarizirajući svijet. S druge strane, četiri tradicionalno savezničke stranke desnog centra - Umjerena stranka, Liberali, Stranka centra i Kršćanski demokrati - zalažu se za ulazak. Smatraju da je Švedskoj potrebna sigurnost i odbrambene garancije koje nudi članstvo u NATO-u. Pro-NATO strana postigla je veliku pobjedu prošle sedmice, kada su krajnje desničarske Švedske demokrate, koje se zalažu za tješnju saradnju s blokom desnog centra u nizu političkih područja, preokrenule prethodni anti-NATO stav i podržale zahtjev da Švedska usvoji takozvanu NATO opciju - omogućavajući joj da se pridruži NATO-u u nekom trenutku u budućnosti. Parlament je glasao za prijedlog sa 204 glasova "za" naprema 145 "protiv".
"Pitanja odbrane ovdje obično ne stoji visoko na dnevnom redu na izborima, ali budući da su Švedske demokrate sada promijenile svoju poziciju, mogli bismo vidjeti veći interes", rekao je Allan Widman, poslanik Liberalne stranke. Usvajanje „opcije NATO-a“ nije obaveza za pridruživanje - Finska je takvu mogućnost imala od 1995. godine i ostaje izvan pakta – ali kada je Švedska u pitanju, sve je rašireniji stav da se radi o pokretu u tom pravcu. Ministrica vanjskih poslova Ann Linde nazvala je podršku parlamenta ovom potezu "značajnim negativnim događajem za švedsku sigurnost". Za Švedsku bi pristupanje NATO-u predstavljalo veliku promjenu politike, jer bi okončalo više od 200 godina službene vojne neutralnosti. Zemlja formalno nije stala na stranu u ratu otkako je Napoleon napredovao širom Evrope, a posljednjih godina nastojala je ostvariti diplomatsku ulogu nepristranog međunarodnog arbitra, istovremeno razvijajući bliže partnerstvo s NATO-om.
Članstvo Švedske u NATO-u također bi poljuljalo osjetljiv odnos snaga u nestabilnoj regiji Baltičkog mora, gdje se službeno neutralne Švedska i Finska i članice NATO-a Danska, Njemačka, Poljska i baltičke države redovno suočavaju s Rusijom. U augustu je Švedska rasporedila trupe na svoje baltičko ostrvo Gotland nakon sigurnosnog straha koji su pokrenuli ruski ratni brodovi koji su plovili blizu ostrva. Ruski vojni avioni redovno ulaze u švedski zračni prostor bez dozvole, a mnogi su upirali prstom u Rusiju kada je 2014. godine otkrivena misteriozna podmornica u vodama blizu glavnog grada Stockholma. Analitičari kažu da je prošlosedmično glasanje u švedskom parlamentu o opciji NATO-a vjerovatno signaliziralo početak nove faze prepirki oko punog ulaska u alijansu. "Sada možemo očekivati sveobuhvatniju političku raspravu o eventualnom članstvu Švedske", rekla je Calle Håkansson, analitičarka u think-tanku Švedskog instituta za međunarodne poslove. Argumenti obje strane već su jasni. Otpor socijaldemokrata temelji se na dugotrajnom uvjerenju da je švedska "sloboda od saveza", kako je stranka naziva, dobro poslužila zemlji.
Ministar odbrane Peter Hultqvist izveo je niz zajedničkih vježbi za obuku s NATO-om, poput vježbe Sjeverni vjetar u Švedskoj u martu 2019. godine, ali na svakom koraku nastojao je naglasiti švedsku neutralnost. Socijaldemokrate kažu da bi ulazak u NATO predstavljao nepotrebnu antagonizaciju Rusije i riskirao destabilizaciju ionako napete sigurnosne situacije duž istočnog evropskog boka. "Ne želimo ići putem eksperimenata sigurnosne politike ili avanturizma", napisao je Hulqvist u uvodniku u augustu. U međuvremenu, Widman, iz pro-NATO liberala rekao je da je švedska strategija ostavila u sigurnosnoj "ničijoj zemlji", koju Rusija smatra dijelom "evropskog sigurnosnog sistema", ali joj nedostaje garancija posvećenosti članica NATO-a uzajamnoj odbrani. "To je vrlo opasna pozicija u kojoj se možete naći", rekao je. Iako je javna podrška članstvu u NATO-u u Finskoj i dalje niska i stabilna, u Švedskoj raste.
Istraživanje SOM instituta Univerziteta u Goteborgu pokazuje, otprilike, jednaku podršku (oko 30 posto) za ulazak u NATO u odnosu na one koji su se protivili. Godine 1994., kada je Institut SOM počeo istraživati pitanje, 48 posto je reklo da je pridruživanje loša ideja, nasuprot 15 posto "za". Način na koji će se problem razvijati, ovisit će o mogućnostima suparničkih strana da uvjere glasače uoči glasanja 2022. godine. Ako se pro-NATO strana dobro snađe na biralištima i ako sruši manjinsku vladu lijevog centra s vlasti, mogli bi se zalagati za referendum o tom pitanju, kažu stručnjaci. Umjereni lider stranke Ulf Kristersson ranije je rekao da vjeruje da će Švedska biti članica NATO-a prije isteka decenije.
(Politicki.ba)