"Da, mi smo zauzeli drukčiju taktiku i u tome podržavam našu vladu. Trenutno niko u svijetu nema tačne smjernice kako se boriti protiv ove bolesti. Švedska strategija ne govori da je virus slab i da ga podcjenjujemo, naprotiv svjesni smo situacije, ali nema dokaza da će strogi karantin koju je recimo uvela Hrvatska biti bolji od ovog našeg modela. Tek ćemo nakon šest mjeseci moći podvući crtu i reći čiji je pristup bio bolji.

Takođe, mentalitet Šveđana, da se neko sada ne uvrijedi, malo je drukčiji od, recimo to tako, ležernijih ljudi s Mediterana. Nama ne trebaju naredbe i policijski sat da bi poslušali preporuke zdravstvenih vlasti. Ako nam se kaže ne družite se jer tako ugrožavate druge ljude, e onda se nećemo ni družiti jer smo uviđajni i ne želimo da se neko radi našeg komoditeta zarazi", kazao je on.

Naravno, mladi ljudi se slobodno druže na ulicama, a oni stariji ipak ostaju doma. I sad će neko reći da će mladići i djevojke onda donijeti virus starijima. Prema Eurostatu to baš i nije slučaj u Švedskoj jer tamo mladi odlaze od kuće već s 18 godina, dok na ovim prostorima sinovi i kćeri ostaju sa “starcima” do trideset i neke godine, a neki produže i ostatak života.

Imaju i jako dobro razrađen sistem pomoći u kući koji je funkcionisao i prije korone, pa se starijima i bolesnima namirnice i lijekovi dopremaju do kućnog praga.

"Ne možete uništiti cijelu ekonomiju, zatvoriti sve u kuće, a niste sigurni kako će ta mjera zaista uticati na epidemiju. Mjera totalne blokade, sigurno je, može uništiti ekonomiju i živote građana, te nas pogoditi i gore od virusa. Totalni karantin, vidimo u primjeru nekih zemalja, djeluje, ali po koju cijenu i do kada bi se trebalo držati takve taktike? Naša strategija je da se maksimalno smanje kontakti, posebno stariji ljudi i oni s hroničnim bolestima. Sve osobe koje su zaražene, te svi njihovi kontakti se “love”, sistem je tako postavljen da se zaista izoluju porodice i prijatelji zaraženih, a ne cijela država. To za sada djeluje jer Šveđani neće, ako su u samoizolaciji, izlaziti vani i ugrožavati druge", kaže taj ljekar, kojeg su upitali je li zabrinut za sebe i svoju porodicu.

"Nije me strah, ali nije mi ni svejedno. Kao ljekar radim već 40 godina, a nikada nisam ispred bolnica vidio kontejnere s hladnjačama u koje će biti smještena tijela. To dovoljno pokazuje da je situacija ozbiljna. Ali nismo nemoćni, toliko puta navedena mjera socijalne izolacije zaista djeluje. Virus moramo upoznati, identifikovati puteve širenja, a ne jednostavno zatvoriti sve, jer to dugoročno nije dobra taktika. Pogledajte zemlje oko nas koje su zatvorile sve, a opet imaju krivulju bolesti kao i mi, čak i goru. No, moram se ograditi i napomenuti da ono što djeluje u Švedskoj možda i ne bi djelovalo u drugim zemljama, svako bira svoju strategiju, a kad prođe ovo vidjećemo ko je bio u pravu", govori Claes, koji se osvrnuo i na Ameriku.

"Haos je neminovan ako izaberete predsjednika koji je kao Tramp. Ne znam što su Amerikanci očekivali da će dobiti s njim u ovoj krizi. Barata s poluinformacijama, teorijama zavjera, to nije čovjek koji može voditi tako važnu i veliku zemlju u doba ove krize. Umjesto da su Amerikanci predvodnici u borbi protiv korone, oni zaostaju, ne snalaze se, te ne postaju dio rješenja nego problema. Ova kriza će resetovati društvo i nadam se da će svi izvući pouku od ovoga. U Americi se događa pravi paradoks - najmoćnija su svjetska sila, ali nemaju dovoljno respiratora, ECMO uređaja, maski, zaštitne opreme, lijekova... Ukratko: nemaju javno zdravstvo. Nemaju čak menahinčku ventilaciju ni za one koji imaju zdarvstveno osiguranje, a gdje su tek oni koji nemaju nikakvog osiguranja. Strah me i pomisliti što će biti s tim ljudima."

"Nama je jedini put nauka i termin poznat u svijetu kao EBM - ‘Evidence-based medicine’", zaključuje taj ljekar koji se u ranije dijelu svoje karijere bavio i intenzivnom njegom, te je rekao nešto i o respiratorima.

"To su skupi i sofisticirani uređaji, ali jako neophodni jer nadoknađuju funkciju pluća, pacijenti su pod sedativima kada su prikopčani na te uređaje. Bez njih se umire, a ljudi mogu na njima biti od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Respiratori ili mehanički ventilatori dovode kiseonik u krvotok, a ujedno uklanjaju ugljendioksid. Ukoliko su pluća preslaba i virus ih je oslabio onda se u krv ne dovodi dovoljno kiseonika, a ako do toga dođe može doći do oštećenja organa i na kraju smrti", pojašnjava Claes, koji se osvrnuo i na Kinu.

"Oni su suzbili epidemiju, koristili su drastične mjere. Ali mene brine nešto drugo, a to su njihove otvorene pijace. Svjetska zdravstvena organizacija im se ne želi zamjeriti i sugerisati da se zatvore ti rizični objekti jer Kina daje velik novac toj organizaciji. Iako još nije potvrđen definitivni put virusa, te s koje je životinje prešao na čovjeka, očito je da nismo ništa naučili iz epidemije opasnog SARS-a, takođe jednog iz porodice korona virusa, a kojeg su na ljude prenijeli šišmiši. A ti živi šišmiši se drže u kavezima, uriniraju i izbacuju izmet na sred kineskih pijaca na kojima se u groznim i nehigijenskim uslovima nalaze i još brojne druge domaće i divlje životinje, te kojima se kreću stotine hiljada ljudi.

To je idealan rezervoar za koronaviruse i druge zoonoze, te nove bolesti. Stoga bi ih trebalo zatvoriti ili postrožiti mjere prodaje životinja. Čuo sam ovih dana šalu da Kinez pojede zaraženog šišmiša u Kini, a onda je par mjeseci poslije toga cijela Europa blokirana. No, u toj šali ima istine, jer bilo da je virus prešao sa šišmiša ili ljuskavca na čovjeka na nekoj tamošnjoj pijaci, danas vidimo da je svijet zaista u recesiji, umiru hiljade, životi su izmjenjeni.

Slažem se da Kinu ne treba diskriminisati govoreći da je to kineski virus, međutim ako su njihove pijace izvor zaraze, a oni ih ne zatvaraju, to je na neki način ipak njihov virus. U prilog tome ide i istraživanje iz 2007. američkog Društva za mikrobiologiju u kojem je stalo jasno upozorenje da su pijace iz Kine tempirana bomba s obzirom na kulturu konzumiranja vrsta poput šišmiša. Da je Svjetska zdravstvena organizacija ovo upozorenje shvatila ozbiljno do ovoga danas možda i nebi došlo. A zašto su ignorisana upozorenja, e to je već drugo pitanje. No, sada smo svi u problemu jer se nije slušala nauka", zaključuje profesor Claes Hultling.

(Vijesti.ba)