Nastavlja se rast cijena u našoj zemlji. Stalna poskupljenja posljedica su poremećaja na svjetskom ekonomskom tržištu.
Kako prilagoditi životni standard građana Bosne i Hercegovine s izuzetno visokim cijenama i šta rade vlade? Globalna ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa kao posljedicu je ostavila neprestani rast cijena zbog poremećaja u lancu snabdijevanja i povećanom potražnjom. Poseban problem predstavlja rast cijena osnovnih životnih namirnica, usluga stanovanja i prijevoza što za građana naše zemlje predstavlja veliki izazov. Iz Federalnog ministarstva kažu da mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže provode aktivno.
“Mi smo tražili neki modus da trgovci formiraju cijene fer, u skladu sa trenutnom ekonomskom situacijom u Federaciji Bosne i Hercegovine, da im se osigura jedno normalno poslovanje, ali nikako bogaćenje i ostvarenje istog profita”, podsjeća Merima Maslo, pomoćnica ministra trgovine FBiH.Iz Ministarstva finansija RS-a ističu da na rast cijena ne mogu reagovati u onoj mjeri u kojoj bi željeli jer u rukama nemaju fiskalnu politiku. No, jedan vid konkretnih mjera postoji. “Reagovat ćemo povećanjem plaća i penzija i reagovat ćemo nabavkom određenih životnih namirnica za koje smo predvidjeli mjesto u budžetu”, navodi ministrica Zora Vidović.
Nameće se pitanje je li to dovoljno? Prema riječima stručnjaka, vlast u svojim rukama ima rješenje i za ovaj problem. Ukoliko bi bile provedene konkretne mjere na nivou ekonomije, građani Bosne i Hercegovine lakše bi prevazišli izazov neprestanog rasta cijena. “Ono što država može uraditi, donosioci odluka prije svega na entitetskim nivoima, jesu da smanji određena poreska opterećenja ako govorimo o radnicima – da se njima na taj način amortizuje rast cijena. Prvi konkretan korak, ako me pitate, može biti povećanje neoporezivog dijela dohotka Federacije sa 700 na 1000KM”, kaže makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. Udruženja za zaštitu potrošača problem vide u nekontrolisanom uvozu. Rješenje je, kažu, domaća proizvodanja. Tako bi se vlasti, osim na marže, trebale fokusirati i na strateško djelovanje u jačanju domaće proizvodnje.
Bago: Nama spasa nema bez domaće proizvodnje Cijene osnovnih životnih namirnica stalno rastu, plaće ne. Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura, podsjeća kako BiH uvozi oko 80 posto hrane koju konzumiramo – to nije održivo stanje i to je pokazatelj da ne kontroliramo svoje tržište. Problemi i rješenja su poznati. No, konkretni potezi ili izostaju ili su minimalni. Ovaj put građane nismo pitali kako žive od prvog do prvog. Dovoljno je reći da za litar mlijeka trenutno morate izdvojiti i do 1,70KM, a cijene nastavljaju rasti. Pitanje je kako će nove cijene podnijeti ionako loš životni standard građana Bosne i Hercegovine. crna-hronika.info