U Sarajevu je danas u prostorijama Studentskog doma Islamske zajednice 

(IZ) predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu za 2019. godinu. Konferenciju za novinare na kojoj je predstavljen Izvještaj otvorio je savjetnik reisu-l-uleme za medije Mustafa Prljača koji je upoznao prisutne o misiji ove Rijasetove komisije.

Rijaset Islamske zajednice je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.

Komisija je nadležna za: promociju poštivanja slobode vjere, evidentiranje povrede prava na slobodu vjere pripadnika Islamske zajednice, informiranje pripadnika Islamske zajednice o njihovim vjerskim pravima i načinima pravne zaštite, saradnju sa državnim institucijama i srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, predlaganje Rijasetu IZ zauzimanje stava ili aktivnosti u pogledu eventualne povrede prava na slobodu vjere pripadnika Islamske zajednice.

Izvještaj su poredstavili predsjednik Komisije Remzija-ef. Pitić i njen potpredsjednik, advokat Emir Kovačević.

– Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine primila je pet prijava, od toga su četiri bile u nadležnosti Komisije – izjavio je novinarima predsjednik ove komisije muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, predstavljajući Izvještaj o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH.

Prema njegovim riječima, izvještaj je doprinos ukupnom podizanju svijesti o slobodama koje su zakonom zagarantirane.

– Želimo da kao Komisija budemo i dalje relevantna adresa za ostvarivanje vjerskih prava i pozivam sve građane da se jave, ako smatraju da su njihova vjerska prava na bilo koji način prekršena, i pošalju svoje prijave komisiji putem web stranice www.islamskazajednica.ba. Drago mi je da je Komisija postala važan faktor međunarodnim institucijama, što nas hrabri da se još snažnije uhvatimo u koštac sa svim izazovima – kazao je muftija Pitić i istakao da i dalje ostaje problem nepostojanja ugovora između Islamske zajednice i države BiH.

Advokat Emir Kovačević je također ukazao na problem nepostojanja ugovora između države i Islamske zajednice, što muslimane cijele zemlje stavlja u podređen položaj spram drugih, s obzirom na to da su druge crkve i vjerske zajednice u BiH potpisale ovaj ugovor.

Kazao je da se pravo na vjeru i uvjerenje tretira kao temeljno pravo, u istom rangu kao i pravo na izražavanje, na okupljanje i slično.

– Iako je BiH učinila značajne pomake u afirmaciji i poštivanju prava na slobodu vjere i uvjerenja, smatramo da još uvijek ovo pravo nije na isti način tretirano kao druga prava. Izvještaj sadrži konkretne primjere kršenja prava na slobodu vjere. Vidjet ćete da imamo slučajeve koji se ponavljaju iz ranijeg perioda, a tu prije svega problemi u vezi s izražavanjem vjere na radnom mjestu, ishrane, nošenja odjeće u skladu s vjerom. Smatramo da se građanima treba omogućiti da u potpunosti uživaju svoja prava – kazao je Kovačević.

U prikazu registriranih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u BiH za 2019. godinu u Izvještaju, dostupnom na bosanskom i engleskom jeziku, obrazložena je prijava pripadnice Oružanih snaga BiH zbog uskraćivanja prava na nošenje mahrame na poslu, kojoj se već duže vrijeme onemogućava da nosi mahramu, a zbog nošenja mahrame je i sankcionisana suspenzijom na sedam mjeseci i zabranom napredovanja u službi u periodu od tri godine.

Komisija je zaprimila inicijativu građana Sarajeva da se u svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo (KS) osigura prostor za obavljanje molitve za učenike i nastavno osoblje. Kao pozitivan primjer navodi se praksa u Austriji. Medžlis Stolac se obratio Komisiji u vezi sa zahtjevom za pomoć kod Općine Stolac u cilju osiguranja parcele za mezarje, jer Općina ne odgovara na zahtjev muslimana što smatraju diskriminacijom prema njima.

Kada je riječ slučajevima registriranim kroz praćenje medija zabilježeni su slučajevi u sve četiri grupe koje je Komisija definirala: slučajevi skrnavljenja džamija, mezarja i drugih objekata – ukupno pet slučajeva; verbalni i fizički napadi – pet slučajeva; diskriminacija u javnim ustanovama – slučaj u Srebrenici i brojni problemi koje nosi sa sobom imenovanje javnih ustanova u manjem entitetu “Sveti Sava“ i slavljenje istoimene slave; govor mržnje i islamofobija – četiri slučaja, među kojima su i prijeteće poruke imamu Vlasenice i vrijeđanje vjernika na vjerskoj osnovi u Bosanskoj Gradišci.

Između ostalih slučajeva, vjernike i širu javnost zgrozio je incident vršenja nužde ispred džamije u Gacku, a ista osoba je slala prijeteće poruke imamu Nuhiću. Pored prijetnji imamu u Bosanskom Novom, trebinjskom imamu je grupa mladića pjevala četničke pjesme, a zbog vrijeđanja imama sankcionisana je i osoba u Banjoj Luci. Izvještaj Komisije uskoro će biti dostupan bh. javnosti. (Preporod)