Razgovor o temi “Implikacije odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora na turistički razvoj” održan je danas 

u organizaciji Mreže progresivnih inicijativa, a o tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici nevladinog sektora.Učesnici razgovora naglasili su da se radi o izuzetno važnom ekološkom i političkom pitanju o kojem postoji rijetko jedinstven stav u Bosni i Hercegovini. Međutim, brojna ranija iskustva govore da zajednički stav sam po sebi nije dovoljan da se riješi ovakav međudržavni problem sa Republikom Hrvatskom, a koji potencijalno implicira posljedice - ne samo na zdravlje ljudi, nego i na čitav eko-sistem ove regije. Jedan od važnih aspekata koji pada u drugi plan u ovom trenutku su moguće posljedice i po ekonomiju - u prvom redu turizam, ukoliko dođe do ostvarenja namjere institucija Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad skladište na granici sa Bosnom i Hercegovinom.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u svom izlaganju je posebno naglasio da se u blizini spornog lokaliteta nalaze parkovi prirode - Nacionalni park Una u FBiH, Park prirode Una u Republici Srpskoj i područje “Natura 2000” na lokaciji Tišina kod Šamca, koji predstavljaju zaštićene zone. Dodao je da je i bez posebnih analiza jasno da bi, ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri, posljedice na turizam bile katastrofalne.
 
“Uzimajući u obzir da je do pojave pandemije koronavirusa sektor turizma u BiH bilježio značajan rast, što govori o njegovom realnom potencijalu, te činjenici da će biti potrebna značajna ulaganja u njegov oporavak, u konkretnom slučaju moramo insistirati na procjeni uticaja na razvoj i održivost turizma u širem području oko lokacije Trgovske gore, kao i nizvodno od rijeke Une i njenog sliva. U širem reonu oko Trgovske gore, i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Izgradnja spornog odlagališta može eliminisati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, a stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje”, istakao je ministar Košarac.
 
U okviru online razgovora govorila je i Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH, koja je istakla da turisti formiraju percepciju o određenoj destinaciji na osnovu informacija sa društvenih mreža, interneta, TV i printanih medija, kao i marketinga države i turističkih agencija.
 
“Brend Bosne i Hercegovine, između ostaloga, kreiran je i na Nacionalnom parku Una koji je baziran na održivom “eko-turizmu“ i godinama stvaran ogromnim zalaganjem države, federacije, kantona, općina i samih njenih stanovnika. Odlaganje nulearnog i radioaktivnog otpada predstavlja najekstremniji primjer suprotnosti pojma eko-turizma. U tom smislu, kreirani imidž i brend BiH je već u velikoj mjeri uništen samim dovođenjem u kontekst mogućeg odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada u njegovoj blizini. Sigurno je da bi se sa izgradnjom odlagališta potpuno eliminisala mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a stanovništvo dovela u situaciju da razmišljaju o iseljenju. Stoga, BiH mora učiniti sve kako bi zaustavila namjeru Hrvatske da na granici sa BiH, na području našeg najvećeg prirodnog bogatstva i potencijala razvoja turizma, izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada”, naglasila je ministrica Đapo.
 
Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS je navela da je presedan da neko gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa susjedima, te da se tako ne gradi suživot i dobrosusjedski odnosi. Ministrica Golić je pozvala ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da javnosti ponudi odgovor na pitanje zašto blokira formiranje ekspertskog i pravnog tima. Posebno je naglasila da eksperti iz Bosne i Hercegovine trebaju istovremeno sa ekspertima iz Hrvatske raditi istraživanja, što je trenutno onemogućeno. U vrlo emotivnom govoru o prirodnim bogatstvima ugrožene regije, ona je poslala poruku da će biti kasno za reakciju ukoliko svi akteri u Bosni i Hercegovini ne shvate koliko je situacija složena i koliko je važno da se hitno reaguje.
 
Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji dolazi iz potencijalno ugrožene regije, potcrtao je potrebu brže reakcije institucija Bosne i Hercegovine. “Mi se danas ne borimo protiv namjere susjedne Hrvatske da nam u dvorište istovari nuklearni i radioktivni otpad jer nam je dosadno i nemamo drugih problema. Borimo se jer smo svjesni da se može desiti da turizam, poljoprivreda i ekonomija ovog dijela države budu potpuno uništeni”, rekao je Emrić.
 
U razgovoru su, izmedju ostalih, učestvovali i šefica ureda Vijeća Evrope u BiH Bojana Urumova, te  Mario Crnković predsjednik NVO Green Team, Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva, zastupnici Aida Baručija i Saša Magazinović...

Učesnici razgovora su istakli saglasnost o važnosti zajedničkog i organizovanog djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, kao i kapacitiranih pojedinaca kako bi interesi građana Bosne i Hercegovine bili zaštićeni.

 Pozdravljena je namjera formiranja ekspertnog tima, kao i tima pravnih eksperata koji će pomoći da Bosna i Hercegovina na međunarodnom pravnom terenu zaštiti svoje građane.  (Vijesti.ba)