Poduzete su i određene mjere koje imaju za cilj da stimuliraju proizvodnju pa i olakšaju poljoprivrednicima rad u ovim vanrednim okolnostima. Ukinuli smo mnoga ograničenja u proizvodnjama. Svi rokovi za prijavu i ažuriranje podataka o proizvodnjama su produženi do kraja aprila da damo šansu novim proizvođačima koji tek ulaze u sistem, ali i da izađemo u susret lokalnim administracijama koje rade sa smanjenim kapacitetom.

Na zahtjev Ministarstva poljoprivrednici sa mehanizacijom i oni koji obavljaju proljetnu sjetvu izuzeti su iz mjere policijskog sata, a rad je omogućen i onima starijim od 65 godina. Jučer smo počeli sa isplatom 8 miliona KM poticaja za proizvodnje za oko 3500 hiljade poljoprivrednih proizvođača.

Šta je sa kantonima i općinama i njihovom podrškom poljoprivredi? Imate li informacija o tome hoće li oni poduzimati neke mjere?

DEDIĆ: Ja sam odmah na početku krize uputio apel kantonima da i oni pokušaju pronaći dodatna sredstva za poljoprivredu i oko toga načelno postoji konsenzus. U ovom periodu se u javnosti najviše govori o zdravstvu i privredi, ali ne smijemo zaboraviti i na proizvodnju hrane. Poljoprivrednici upravo sada naporno rade na tome da nas ne dočeka gladna zima i trebaju imati našu veliku podršku. I to bi svi kantoni koji rade rebalanse svojih budžeta trebali imati na umu.

Ja sam sa svoje strane uputio Vlade FBiH prijedlog dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi omogućio da namjenska sredstva prikupljena po osnovu naknada od pretvorbe poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe budu stavljena u funkciju kantonima za podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi. Prema našim podacima radi se o još dodatnih 15 miliona KM na koje bi mogli računati poljoprivrednici. Ove dopune su ugrađene u takozvani „korona zakon“ i to će biti dodatni izvor prihoda za kantone.

Jedna zamjerka koju mogu imati u odnosu na lokalne administracije je njihova sporost.

Razumijem situaciju, ali nedopustivo je da su pojedine službe u općinama na kolektivnom godišnjem odmoru pa poljoprivredici ne mogu prijaviti proizvodnju ili dobiti potrebne informacije. Pojedini kantoni još nisu dostavili obračune za neke proizvodnje za IV kvartal prošle godine. Nama u Ministarstvu nije bio problem da radimo i tokom vikenda, ali sve bi išlo i brže i lakše da i drugi rade svoj posao.

Puno se u ovom periodu govori o zaštiti domaće proizvodnje. Jasno je da Federacije mora u tom pravcu poduzeti određene korake. Kakvi su vaši prijedlozi?

DEDIĆ: Moramo shvatiti jednu stvar. Džaba nam povećanje proizvodnje ako na kraju neće ko imati da otkupi ili preradi ono što proizvedemo. Organiziran otkup od strane naše mljekarske industrije uz poticajna sredstva proizvođačima je razlog zbog kojeg je procvat doživio naše mljekarstvo i taj model trebamo primjeniti na druge vrste proizvodnja.

Bitna inicijativa koja dolazi od Vlade FBiH jeste da Zakonom o javnim nabavkama BiH osiguramo preferencije za domaće proizvode. Dosadašnji preferencijalni faktor iznosi 5 posto, prema našem prijedlogu bilo bi to najmanje 50 posto. Također, predložit ćemo da se pored uvoznih kvota uvedu i kvote domaćih proizvoda koje uvoznici trebaju otkupiti. Apsolutna prednost domaćih proizvoda je ključna za naše proizvođače, bitnija čak i od poticajnih sredstava.

U ovom periodu sve je fokusirano na hitne mjere koje imaju za cilj spašavanje proizvodnje. Šta je sa kapitalnim investicijama u poljoprivredi planiranim za ovu godinu u budžetu?

DEDIĆ: Vanredna situacija nije uticala na odluku brojnih proizvođača da u ovoj godini modernizuju svoja gazdinstva, da nabave novu opremu i mehanizaciju ili povećaju stočni fond. Ministarstvo će i dalje podržavati kapitalne investicije u okviru modela ruralnog razvoja.

Osim toga, prošle sedmice stavljena je u funkciju kreditna linija Razvojne banke uz povoljna kreditna sredstva sa stanovišta rokova otplate, kamatne stope i grejs perioda za poljoprivredu tako da svi oni koji žele ulagati pored grant sredstava Ministarstva imaju i ova sredstva na raspolaganju.     (Vijesti.ba)