Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput “BH Telecoma”, “Dite”, “Violete”, “Bosnalijeka”... 

Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati te kompanije koje su integratori sistema, dati im poseban status. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe jer vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu

Kantonalne službe za zapošljavanje zatrpane su prijavama nezaposlenih na evidenciju. “Ludnica”, tako radnici u službama za zapošljavanje opisuju situaciju. Iako još nema konkretnih podataka koliko se ljudi prijavilo na evidenciju biroa za zapošljavanje proteklih dana, od kada traje stanje prirodne nesreće u Federaciji BiH, broj nezaposlenih enormno je povećan. Uglavnom su to ljudi koji su dobili otkaze u ugostiteljstvu, turizmu i ostalim uslužnim djelatnostima. Barem je tako u Kantonu Sarajevo, a vjerovatno i u ostalim dijelovima Federacije BiH.

Već mjesec, otkako su se pojavile prve informacije o mogućnosti pojave korona-virusa u Bosni i Hercegovini, promet u obrtničkim i zanatskim radnjama u Kantonu Sarajevo znatno je pao. Odlukom Vlade Federacije BiH nedavno su radnje potpuno zatvorene. Približno 20.000 ljudi koji rade u obrtničkim i zanatskim radnjama na prinudnom je odmoru.

Predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo Naser Idrizović kaže da je sada najvažnije sačuvati zdravlje ljudi i živote, sve ovo nekako prebroditi, ali ne može čovjek da se ne zapita: Šta poslije?

“Uputili smo dopise i Vladi Kantona i Vladi FBiH s prijedlogom mjera za koje smatramo da bi pomogle obrtnicima i zanatlijama. Nama je potrebna pomoć s kantonalnog i federalnog nivoa. Kao što federalni premijer reče, ako mi ne opstanemo, ako realni sektor ne spasimo, neće biti ni javnog sektora, neće imati ko da puni budžet. Međutim, svi moramo znati da ovo nije samo problem Bosne i Hercegovine nego cijele Evrope i velikog dijela svijeta. Ući ćemo u period neizvjesnosti. Već imamo naznaka otpuštanja ljudi, zato smatramo da je važno da vlade što brže reagiraju da se ti radnici što prije vrate na posao”, kaže Idrizović.

Prema njegovim riječima, ovo nam je svima nova situacija, nismo do sada imali ovakvih iskustava, imali smo razne krize, elementarne nepogode, rat, ali ništa slično ovome gdje su nam ugroženi životi i poslovanje na ovakav način.

Obrtnička komora, kao korisnu mjeru za ublažavanje posljedica po realni sektor, prije svega za obrtnike i zanatlije, predlaže Vladi Federacije BiH donošenje odluke o neplaćanju poreza i doprinosa za period trajanja stanja prirodne nesreće. Idrizović je mišljenja da bi to bilo logično jer će u tom periodu radnje biti zatvorene, radnici na prinudnom odmoru, obrtnici neće ni raditi ni zarađivati, pa je logično da ne plate poreze i doprinose za taj period. Osim toga, od završetka stanja prirodne nesreće do kraja godine poreze i doprinose treba smanjiti za 50 posto kako bi se obrtnici i zanatlije mogli oporaviti u tom periodu.

“U Kantonu Sarajevo imat ćemo izrazito lošu turističku sezonu, zapravo, vjerovatno je nećemo imati nikako, zanatlije, ugostitelji i hotelijeri bit će prinuđeni da otpuste radnike. Ako vlade ne reagiraju adekvatno, imat ćemo u kratkom roku veliki broj ljudi prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, što će dodatno opteretiti zavode zdravstvenog osiguranja, a istovremeno će gurnuti Zavod penzijsko-invalidskog osiguranja u minus”, kaže Idrizović.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Muamer Mahmutović kaže da se već privrednici javljaju ukazujući na probleme u pogledu nemogućnosti zadržavanja radnika, nabavke repromaterijala, prijevoza radnika na posao itd. Komora upravo pokušava ovih dana utvrditi, u komunikaciji s privrednicima, razmjere štete koju privreda trpi.

Mahmutović je mišljenja da je najvažnije da se ekonomski ciklus ne zaustavlja. Prema tome, najkorisnija mjera koju bi trebalo poduzeti u ovim teškim vremenima jeste vladina finansijska injekcija u realni sektor kako bismo zadržali tok novca, odnosno kako bismo održali ekonomski ciklus. Prema njegovim riječima, mjere neplaćanja poreza i doprinosa upravo bi zaustavile taj protok novca, socijalni fondovi izgubili bi prihode, a socijalne kategorije ostale bez novca, a to znači da bismo zaustavili i potrošnju. To bi bio začarani krug.

Bolje bi bilo otvoriti posebne fondove za privredu kroz koje bi se novac upumpao u realni sektor i tim novcem bi se subvencionirao dio bruto plaća zaposlenih u realnom sektoru kako bi poslodavci zadržali radnike. I vrlo bitna stvar, prednost u pristupu fondovima trebali bi imati poslodavci koji u vrijeme ove krize nisu otpuštali radnike. Osim toga, novac od ušteda u javnom sektoru na federalnom i kantonalnim nivoima treba usmjeriti u privredu. Ovakvim mjerama Njemačka je riješila krizu 2008. godine i vjerovatno bi ovakve mjere mogle biti korisne i ovdje.

Mahmutović ističe da je Komora u komunikaciji s Privrednom komorom Pekinga i da pokušava osigurati dobavljače medicinske opreme koja bi mogla biti na raspolaganju zdravstvenom i poslovnom sektoru.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić kaže da Komora na zahtjev Kriznog štaba Federacije BiH pravi spisak kompanija koje mogu raditi medicinsku i zaštitnu opremu, vizire, krevete i madrace. Ističe da imamo dovoljno kvalitetnih firmi koje mogu ispuniti zahtjeve Kriznog štaba i zbog toga ne trebamo brinuti.

Što se tiče teškoća s kojima se firme susreću, situacija na terenu mijenja se iz sata u sat. Već se, nažalost, počeo javljati domino-efekt. Sada imamo situaciju da firme u Bosni i Hercegovini koje su radile za italijansko tržište, zbog obustave rada u Italiji, zaustavljaju svoj rad. Također, firme koje se bave transportom prijavljuju probleme u pogledu otežanog prometa. O uslužnom sektoru da i ne govorimo, oni već neko vrijeme ne rade.

Komora je, kako kaže Jašarspahić, u stalnom kontaktu s privrednicima, s jedne, i Kriznim štabom, s druge strane, kako bi adekvatno artikulirala interese privrede i kako bi Vlada FBiH mogla imati relevantne informacije za donošenje odluka kojima može pomoći privredi da prevlada ovu tešku situaciju.

“Teško je donijeti odluke koje su maksimalno pravične, ali treba gledati da pomoć dobiju firme koje su najteže pogođene ovom krizom. Moramo biti svjesni da će biti i pogrešnih odluka i da će neke odluke biti povučene. To se dešava i u mnogo većim i uspješnijim državama, to je normalno”, kaže Jašarspahić.

Ono što je neophodno u ovom trenutku jeste da imamo osigurane transportne koridore, to je prioritet, a sve ostalo slijedi poslije toga.

Nažalost, neke firme počele su otpuštati radnike, slati ih na prinudni odmor i zbog toga traže da se odgodi uplata poreza i doprinosa. Dnevno se na evidenciju nezaposlenih prijavljuje i po stotinu ljudi, veliki broj trgovačkih radnji otpušta radnike, također i ugostitelji, hotelijeri… To su podaci iz samo jednog kantona, ali ni u ostalim nije ništa bolje.

“Iz svega ovoga treba izvući maksimum, da se naše kompanije i poslije krize prilagođavaju kao što se sada prilagođavaju. Vidite, brojne kompanije sada proizvode zaštitne maske, zaštitna odijela, vizire, evo, pokušavaju napraviti i respirator. Kada sve ovo jednom prođe, važno je da znamo koliko je bitno imati vlastite kompanije integratore sistema kao što su ‘BH Telecom’, ‘Elektroprivreda BiH’, kompanije koje okupljaju druge firme oko sebe. Zamislite šta bismo mi u ovoj krizi da nemamo svoju struju. Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput ‘BH Telecoma’, ‘Dite’, ‘Violete’, ‘Bosnalijeka’… Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati naše kompanije, dati im poseban status. Ponosili smo se svojom autoindustrijom, drvnom industrijom i njihovim uspjesima u svijetu, a jedna ovakva kriza sve je urušila. Zato je važno imati i svoju poljoprivredu, proizvodnju hrane. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe. Vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu”, kaže Jašarspahić.

Nas krize ujedinjuju, ali nažalost, naše jedinstvo u normalnim uvjetima ne može potrajati.    stav.ba