.

 

 

 

 

 


.

Svjesni smo političkih pokušaja da se muslimani ovih prostora podijele, da se njihova duboko ukorijenjena zajednica 

oslabi i da se oni i u vjerskom smislu ostave bez predstavnika i onih koji bi ih predvodili. 

To treba prije svega muslimanima ovih prostora biti jasno. Istinsko jedinstvo je samo ono institucionalno. Priče o muslimanskom jedinstvu nakon što se podijelimo po političkim, ideološkim i kakvim sve ne osnovama su isprazne parole, kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef.Kavazović.

Nakon preuzimanja drugog mandata, reisu-l-ulema je u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju (FENA) govorio o izazovima i prioritetima IZ u BiH, odgoju i obrazovanju, evropsko-muslimanskim vrijednostima, odnosu države BiH prema Islamskoj zajednici, Macronu, Hendkeu...

Reisu-l-ulema Kavazović je zahvalio muslimanima na ukazanom povjerenju, te što su ga drugi put muslimani u BiH izabrali kao reisa IZ u BiH, naglašavajući da je to za njega odgovornost ali i čast koja mu je ukazana.

Nastavit će misiju jačanja kapaciteta IZ, njenog ukorjenjivanja unutar džemata, rad u BiH, poboljšanju socijalne zaštite ljudi, te saradnji s mešihatima van IZ i dijaspori gdje IZ ima puno džemata.

- Radit ćemo na podizanju kapaciteta naših odgojno-obrazovnih ustanova, te na taj način da dajemo odgovore adekvatne duhu islamskih vrijednosti, što je naše naučavanje ali i u duhu bosanske tradicije koja uvažava druge s kojima živimo, respektira sve ljude s kojima muslimani u BiH i Evropi žive - kazao je reis Kavazović.

Najveći prioritet, po njegovim riječima, je očuvanje muslimanskog identiteta, kao i nacionalnog identiteta pripadnika IZ i svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, kao životnog prostora, te pozicioniranje i jedinstvo Bošnjaka u domovinskim zemljama i dijaspori.

- To je uslov našeg biološkog opstanka i ukupnog duhovnog i moralnog snaženja. U BiH to podrazumijeva jačanje države, ali i ozdravljenje društva u cjelini, u svim njegovim komponentama. Na nama je da u društvu budemo promotori dobra. Da svojim primjerom i ukupnim društvenim angažmanom, prije nego riječima i saopćenjima, budemo uzor drugima i nada da svijet može biti bolji. Naša je stalna obaveza da očuvamo svoj tradicionalni, za modernost otvoreni, model institucionalnog življenja islama u evropskom kontekstu - rekao je reisu-l-ulema.

Istakao je da će sa obrazovnim ustanovama, ukoliko se ukaže prilika, IZ u BiH iskoračiti i u zapadnoevropske države.

- Tražit ćemo partnere u Evropi i muslimanskom svijetu na zajedničkim programima sigurnog okruženja i razvijanja povjerenja među ljudima. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je otvorena zajednica. Nadam se da će obećanja koja smo dobijali iz evropskih zemalja biti realizirana i da nas neće zadesiti sudbina evropskih integracija i obećanja koja će biti iznevjerena – naglasio je reis Kavazović.

S obzirom da je na dan izbora najavio promjenu brzine a ne kursa IZ, u intervjuu za Fenu je pojasnio da je prije svega mislio na brži odgovor Zajednice na izazove koji se pojavljuju pred muslimanima u svijetu općenito, ali i među evropskim muslimanima posebno.

- Neophodno je da IZ bude bolje kapacitirana, da ljudi unutar IZ BiH budu ljudi koji će imati kompetencije da odgovaraju na izazove koji se pred zajednicu postavljaju. Nastavit ćemo da radimo s našim ljudima, da naše programe koje planiramo provodimo brže i kvalitetnije unutar zajednice. Bilo je određenih zastoja, ponekad i nesnalaženja jer smo radili reformu unutar zajednice, pa su određeni programi i projekti koje smo imali zahtijevali duži vremenski period implementacije. To se ne bi smjelo događati u budućnosti, imajući u vidu da smo odmakli u reformi, zaživjela je, zato sam u tom dijelu mislio da ćemo mijenjati brzinu, dakle tražiti od naših kadrova unutar IZ da brže reagiraju i brže odgovaraju na izazove koji se postavljaju pred muslimane u BiH i svijetu - pojasnio je reis.

Na pitanje kakva je saradnja s mešihatima i islamskim zajednicama u domovinskim državama, s državama bivše Jugoslavije i dijasporom, rekao je da je neposredno pred izbore za reisu-l-ulemu Sabor IZ u BiH dao saglasnost na statute mešihata u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, usklađene s novim ustavnim izmjenama.

Tim procesom su nastojali neusklađenosti i nedoumice otkloniti i „sada možemo kazati da imamo jedinstvenu Zajednicu, a period koji je pred nama bit će, voljom Milostivog, period jačanja našeg jedinstva i usklađivanja naših pravnih akata i procedura“.

- Islamska zajednica ima više i teoloških, ali i historijskih argumenata za očuvanje svoga jedinstva na prostorima južnoslavenskih naroda nego neki drugi. Pogledajmo kako se npr. Srpska pravoslavna crkva opire bilo kakvom pokušaju uspostavljanja autokefalnosti drugih crkava u regionu, a o bilo kakvim podjelama među pravoslavnim Srbima po granicama današnjih država da se i ne razmišlja. O Katoličkoj crkvi da i ne govorimo. Svjesni smo tih političkih pokušaja da se muslimani ovih prostora podijele, da se njihova duboko ukorijenjena zajednica oslabi i da se oni i u vjerskom smislu ostave bez predstavnika i onih koji bi ih predvodili. To treba prije svega muslimanima ovih prostora biti jasno. Istinsko jedinstvo je samo ono institucionalno. Priče o muslimanskom jedinstvu nakon što se podijelimo po političkim, ideološkim i kakvim sve ne osnovama su isprazne parole - naglašava reis Kakvazović.

Iako je pravni položaj IZ u BiH definiran njenim Ustavom, Zakonom o slobodi vjere i pravnim položajem crkava i vjerskih zajednica u BiH, na pitanje zašto IZ nije potpisala Ugovor sa državom BiH, Kavazović odgovara da je to pitanje za političke elite, prije svega one koje su iz samo njima znanih razloga odlučili blokirati potpisivanje ugovora kakvog već ima Katolička i Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini.

- Mi smo konstantno ponavljali da se ovo pitanje ne bi trebalo politizirati. To je pitanje osnovnih ljudskih i građanskih prava i kao takvog ga treba tretirati. Odbijanjem da se potpiše ugovor s IZ šalje se poruka muslimanima u BiH da ne postoji politička volja da se udovolji elementarnom pravu na slobodno i funkcionalno organiziranje njihovog vjerskog života. To je ružna poruka najbrojnijem narodu i vjerskoj zajednici u Bosni i Hercegovini - naveo je reis Kavazović, te izrazio nadu da će razum nadvladati i da će se to pitanje riješiti u skorije vrijeme.

Govoreći o daljem razvoju i reformi obrazovnog sistema IZ u BiH na svim nivoima, naglasio je da je obrazovanje historijski bio i ostao temelj Islamske zajednice. Vjeronauka u državnim školama tek treba dati svoje plodove.

- Nisam zadovoljan mrežom vrtića Islamske zajednice. Tu smo mogli učiniti više i na tome ćemo raditi. Medresa u Banjoj Luci koju planiramo u što skorijem roku pokrenuti bit će kruna u našem obrazovnom sistemu i to zbog posebne simbolične vrijednosti i značaja za čitavu našu zajednicu - naveo je reis.

Islamske fakultete u okviru IZ treba povezati, a postoji i potreba za modernim studijskim programom za imamet, hatabet i davu kojim će se morati uvažiti priroda ovog poziva koji je najsloženiji i najzahtjevniji u misiji koju Islamska zajednica provodi.

- Posebno ovo naglašavam, jer Islamska zajednica ima priliku da zbog pozicije i tradicije obrazovanja imama utemelji standarde s jedne strane, a s druge da utječe pozitivno na razvijanje islamskog identiteta ne samo muslimana bošnjačkog porijekla, nego i drugih muslimana u svijetu a naročito Evropi - rekao je reisu-l-ulema.

Stoga je važno, dodao je, da svim reformama priđemo s punom odgovornošću za posljedice, ali i prilike koje se pružaju, jer samo tako se može osigurati potreba za vrhunskim kadrovima, u svim oblastima, spremnih na vrijeme velikih izazova za ispunjenje misije.

- Znam iz razgovora s muslimanima, da je ova zajednica muslimana kojoj sam kao reisu-l-ulema služio proteklih sedam godina, svjesna da se u to mora ulagati i da to podržava, jer znaju da naša djeca mogu i trebaju imati stipendije i svaku vrstu pomoći za stjecanje znanja na kvalitetnim i dostupnim univerzitetima diljem svijeta -pojašnjava reis.

Na pitanje koliko i kako IZ u BiH može pomoći u ublažavanju krize u kojoj sve više mladih i obrazovanih ljudi odlazi iz domovine, migranti pristižu u BiH svakodnevno, reis Kavazović je rekao da Islamska zajednica nema kapacitet države i ne može na sebe preuzeti posao državnih institucija, iako to od IZ neki očekuju i to u mnogim društvenim pitanjima.

Islamska zajednica, naveo je, može govoriti, ukazivati i zalagati se za pravednu, funkcionalnu, manje korumpiranu državu s dobrom upravom koja će osigurati bolju budućnost mladima. To i čini - radi sa omladinom, kao zajednica živi s ljudima i kada odu u dijasporu „ali ne možemo mi kreirati radna mjesta, donositi zakone, procesuirati korupciju i kriminal - to mora država“.

- Mi ohrabrujemo ljude da ostaju u svojoj domovini, da ne odustaju, da se bore i garantujemo im da ćemo mi biti s njima. Naši imami su i u onim mjestima gdje ima samo jedna starica. Mi ni od jednog pedlja naše domovine nećemo odustati, ali ne možemo zadržati narod samo lijepim riječima. Za to treba puno više. Trebaju efikasne politike i osjećaj sigurnosti kojem ne pridonose stalni sukobi i prijetnje novim zločinima – naveo je.

Upitan o povratku bh. građana s ratišta iz Sirije, i kako IZ može pomoći državi u integraciji tih ljudi, Kavazović je izrazio nadu da su zagovornici tih ideologija, nakon svega što se s njima desilo u Siriji i Iraku, svjesni posljedica takvih pogleda na svijet i vjeru.

- Nadam da su svi naučili lekciju kuda takva rigidna, redukcionistička i fundamentalistička tumačenja vjere vode i da će i nove generacije sljedbenika takvih ideja iz ovoga izvući pouku. Ali taj problem nije samo ideološke prirode. U tom fenomenu nasilnog ekstremizma ima puno faktora koji ga određuju i koji se ne smiju zanemarivati, od ličnih profila tih pojedinaca, njihovog psihološkog profila pa do socioekonomskih faktora i društvenog okruženja. Nije dobro taj problem gledati samo iz jednog ugla pa ni onog sigurnosnog koji nam je sada možda i najbitniji – istakao je.

Islamska zajednica, dodao je, spremna je pomoći reintegraciju i rehabilitaciju tih žena i djece u skladu sa svojim mogućnostima ukoliko to država od IZ zatraži i ukoliko te porodice od nas zatraže pomoć.

- Nećemo se nametati, ali smo svjesni svoje odgovornosti, kao i izazova i problema s kojim smo kao društvo suočeni. Jedino ne bismo željeli da glumimo državu i radimo njen posao niti da nasrćemo na privatnost tih porodica. Naša pomoć u onome što pomoći možemo neće izostati – pojasnio je reis Kavazović.

Zamoljen da prokomentira izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona o tome da je Bosna tempirana bomba, reis Kavazović je rekao da je to opasna izjava iako je očito da je izrečena iz čistog političkog oportunizma, ali je to ne čini ništa manje opasnom.

- Treba da uradimo koliko možemo da ne dozvolimo sebi da veliki preko nas vode svoje ratove i bitke. Da se to ne bi desilo mi ovdje moramo imati minimum dogovora i jedinstva oko budućnosti ovog prostora. Žao mi je što još postoje snage u okuženju ali i u našoj domovini koje ne odustaju od ideologija koje su ovim prostorima nanijele toliko zla i koje bi radije da se preko nas prelamaju interesi drugih. Plašim se da će Evropa zakasniti na Balkanu. To Macrone ne vidi ili ne želi da vidi - poručio je Kavazović.

Podsjetio je da je Islamska zajednica odmah osudila i odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli nekome ko negira genocid i ko veliča ratne zločine i to je „loša poruka i uvreda žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu“.

- Tu poruku smo čuli i mi je nećemo zaboraviti kao što nećemo zaboraviti ni glas onih koji su ustali da je osude i šutnju onih koji se prave da ih se to ne tiče. Kao što nikada nećemo zaboraviti «ne» onih u Vijeću sigurnosti UN-a, kada su glasali protiv rezolucije o Srebrenici i tako majkama koje su izgubile djecu i drugim žrtvama genocida uskratili pravo makar da im se prizna njihova bol, nećemo zaboraviti ni ovu uvredu i pokušaj da se žrtve ponovo ponize. To je jednostavno svijet u kojem živimo. Ono što mi je drago jeste da smo vidjeli da Handkeova Evropa nije jedina, da čak nije ni većinska ali da jača, što bi sve trebalo da zabrine – rekao je.

Na nama je sada, dodao je, da odgovor damo na 25.godišnjicu genocida u Srebrenici, te da trebamo učiniti sve da godišnjica pokaže našu odlučnost da istrajemo u borbi za istinu. Da pokažemo da se nismo umorili.

- Ova nagrada i ova poruka nas trebaju probuditi kao i naše prijatelje širom svijeta. Moramo smoći snage, ne samo mi u Bosni, nego čitava međunarodna zajednica da majkama Srebrenice, Podrinja i Bosne, koje su još žive, kažemo da osjećamo njihovu bol i da u svijetu nisu svi handkei. One ništa više i ne traže. Njihovu djecu niko ne može vratiti. One samo traže da se njihova bol prizna, da se prihvati istina i da im djecu ne ubijaju ponovo negirajući zločin i krivotvoreći činjenice - kaže reis Kavazović.

Na pitanje šta muslimani mogu konkretno uraditi za Islamsku zajednicu da bi bila još jača, samostalna institucija, institucija koja će i dalje živjeti stoljećima, reis Kavazović je rekao da će IZ biti jaka onoliko koliko je muslimani doživljavaju svojom, kao zajednicu u kojoj i kroz koju mogu zadovoljiti svoje duhovne potrebe i svoje interese.

- Muslimani su i do sada ulagali u Islamsku zajednicu i želimo se zahvaliti našim muslimanima na visokoj svijesti koju su pokazivali, ne samo zadnjih par godina, nego su tokom 20. toljeća pokazivali da im je zajednica bitna i da igra važnu ulogu u njihovom identitetu. IZ je nakon odlaska Osmanske carevine, pojasnio je, koja je bila muslimanska država ostala jedina organizacija koja je brinula o islamskom identitetu naših ljudi. Oni nikada nisu izdali IZ uvijek su joj bili posvećeni, uvijek su u nju ulagali. IZ treba da im uzvraća na najbolji način - rekao je.

Naglašava kako je važno očuvati povjerenje džematlija u IZ te da će im IZ uzvraćati.

- Obostrano samo možemo, djelujući kako oni koji su uposleni u IZ tako i naše džematlije, sačuvati vjerski i duhovni identitet i raditi na moralnom uzdizanju našeg naroda i jačanju njegovog identiteta – poručio je reis Kavazović naglašavajući kakao treba nastaviti doprinositi izgradnji povjerenja među članovima Zajednice, razvijati međusobnu solidarnost, jačati njeno institucionalno ukorjenjivanje kroz izgradnju džamija, mekteba, obdaništa, ustanova socijalne brige, medresa, biblioteka, internata za učenike i studente, domova za stare i nemoćne, te pomagati ustanovama od općeg značaja i humanitarnim organizacijama.

 

- Islamska zajednica je dio našeg identiteta ona treba da bude pomoć i utočište svima, ali u isto vrijeme o njenim kapacitetima i razvoju treba da brinemo svi – zaključio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef.Kavazović u razgovoru za FENU.



(Vijesti.ba / FENA)