Šumsko privredno društvo ''Unsko-sanske šume'' moglo bi poslužiti kao ilustracija primjera rak rane bh. društva
– stranačkog uhljebljavanja. Preduzeće osnovano, kako se navodi, radi ostvarivanja posebnog državnog i opšteg interesa u gospodarenju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriji Unsko-sanskog kantona, u međuvremenu postalo je u najvećoj mjeri preduzeće za zapošljavanje kadrova čija je osnovna referenca stranačka pripadnost. U konkretnom slučaju, članska karta A-SDA. Ili rodbinska ili prijateljska veza sa zvaničnicima ove političke partije.
U proteklom period u ‘’Unsko-sanskim šumama’’ bilježe se enormna zapošljavanja, što ne bi bilo sporno da je u pitanju sistematično i plansko zapošljavanje. Umjesto toga, na sceni je gomilanje stranačkih kadrova u poslovne jedinice ovog privrednog društva, koje, paradoksalno, bilježe konstantne gubitke. Enormna zapošljavanja odrazila su se na mnogo veće izdatke za plate radnika i veliko su opterećenje za ovu firmu.
Tako je, prije mjesec dana, Uprava ''Unsko-sanskih šuma'' zaposlila 14 radnika na neodređeno, a potom i 19 pripravnika. Trenutno je u toku zapošljavanje još 33 radnika na nedoređeno vrijeme. U 2015. godini bilo je 528 stalno zaposlenih, a godinu dana kasnije 519 stalno zaposlenih. U 2018. godini ukupno stalno zaposlenih bilo je 534, uključujući i čuvare šuma i lovišta-lugare.
Kada budu realizovani konkursi iz tekuće godine, stalno zaposlenih biće mnogo više, a samo ova zapošljavanja će dodatno opteretiti ''Unsko-sanske šume'' za više od 1.500.000 KM na godišnjem nivou (plate, topli obroci, putni troškovi, itd...). Simptomatično je to da je najveći broj uposlenih u Podružnici šumarija u Cazinu, koja gotovo da i ne raspolaže šumskim resursom. To svjedoči o činjenici da je riječ o klasičnom ''uhljebljavanju'' stranačkih kadrova. Interesantno je i da je zadnjim konkursom planirano zapošljavanje četrnaest radnika u Cazinu, te deset u Bihaću, od kojih je, kako saznajemo, najveći broj iz upravo iz Cazina. S druge strane, u šumarije koje imaju najveću proizvodnju drvnih sortimenata, poput podružnica u Sanskom Mostu i Bosanskom Petrovcu, Uprava nije planirala nova zapošljavanja, niti su ona vršena u proteklom periodu. O tome svjedoče objavljeni konkursi, odnosno činjenica da su raspisani za zapošljavanje radnika najvećim dijelom u Cazinu, podružnici koja bilježi konstantan gubitak.
Podaci o poslovanju su neumoljivi. Šumarija u Cazinu u prošloj godini ostavrila je prihod od samo 720.000 KM, dok su druge šumarije ostvarile znatno veće prihode: Bosanski Petrovac 11.807.800 KM, Sanski Most 7.639.089 KM, Bihać 4.959.260 KM, Bosanska Krupa 4.797.194 KM.
Sudeći po ostvarenim rezultatima, Šumarija Cazin u 2018. godini bilježi gubitak od 754.756 KM, dok je Šumarija Bosanski Petrovac ostvarila dobit od 2.682.691 KM, a Šumarija Sanski Most od 827.807 KM.Stoga je otvoreno pitanje zašto se novi radnici zapošljavaju u šumarijama, u kojima nisu potrebni i koje posluju s gubitkom, poput one u Cazinu, umjesto u šumarijama u kojima su radnici zaista potrebni.Kao jedini logičan odgovor nameće se činjnica da je riječ o ''uhljebljavanju'' aktivista A-SDA. Kako saznajemo, aktuelni organi Uprave ''Unsko-sanskih šuma'' su u više navrata ove godine mjenjali statut preduzeća i Pravilnik o radu, kako bi se prilagodili uslovi za direktore i članove Nadzornog odbora, te uslovi za pojedina radna mjesta kako bi Pravilnik bio prilagođen osobama koje će biti primljene u radni odnos.
Do sada su, prema našim saznanjima, u radni odnos primljeni članovi porodica i prijatelji zvaničnika A-SDA. Tako sada u ‘’Unsko-sanskim šumama’’ platu primaju brat zastupnika Nisveta Jusića (Nermin Jusić), zatim šura Nermina Ogreševića (Mustafa Sanardžić), kao i desetine aktivista A-SDA i bliskih rođaka funkcionera ove stranke, posebno Kasima Mulalića i donedavnog predsjedavajućeg Skupštine USK Agana Bunića, koji je smijenjen sa te pozicije nakon što su u javnost dospjeli njegovi snimci eksplicitnih sadržaja. Prema informacijama kojima raspolažemo, za direktora imenovan je kadar koji nema niti dana iskustva u struci (šumarstvo) i čija je diploma u najmanju ruku sumljiva, jer je fakultet završio u Ljusini kod Bosanske Krupe na ‘’Visokoj školi za industrijski i poslovni menadžment sa pravom javnosti’’, te stekao titulu diplomiranog inženjera drvne industrije.
Statut preduzeća je nekoliko puta izmjenjen, tako da sada direktor i izvršni direktori mogu biti osobe sa zvanjem bachelora i sa veoma malo radnog iskustva, odnosno tri godine umjesto dosadašnjih osam.Odgovor na pitanje zašto krovna radnička organizacija u ‘’Unsko-sanskim šumama’’ ne reaguje na navedene nepravilnosti i ne traži odgovornost leži u činjenici da je Sindikat pod potpunom kontrolom A-SDA, budući da je prvi čovjek ovog organa Edin Didović istovremeno i predsjednik Opštinske organizacije A-SDA u Bosanskom Petrovcu. (Vijesti.ba)