U narednim sedmicama pred Vijećem ministara BiH

 naći će se inicijativa za prihvatanje "malog Šengena", koju je u proceduru uputio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Riječ je o deklaraciji za unapređenje regionalnog ekonomskog prostora koju su nedavno potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te makedonski i albanski premijeri Zoran Zaev i Edi Rama, pozivajući i ostale zemlje regiona da im se pridruže.

Cilj je omogućiti potpuno i slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga u cijelom regionu, odnosno ukloniti granične kontrole i druge prepreke slobodnom kretanju unutar zone slobodne trgovine - CEFTA za sve zemlje Zapadnog Balkana, najdalje do 2021.godine.

Inicijativa između ostalog predviđa mogućnost prelaska granica sa ličnom kartom, priznavanje diploma i jednaku mogućnost rada sa stečenim kvalifikacijama, u svim zemljama regiona. Takođe, omogućiće se nesmetan protok roba, bez zadržavanja na granicama, što je posebno značajno ako se ima u vidu da prema podacima Svjetske banke, kamioni na graničnim prelazima unutar zapadnog Balkana godišnje provode oko 26 miliona sati.

Stav ministra Šarovića je da Savjet ministara BiH treba da podrži ovu inicijativu u najkraćem mogućem roku, uz procjenu da će njeno stupanje na snagu snažno uticati na ekonomski rast svih zemalja regiona.

Prema njegovom mišljenju, inicijativa bi doprinijela većoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji u regionu zapadnog Balkana, efikasnosti i konkurentnosti kompanija, te slobodnom tržištu i trgovini.
 

Moguće zeleno svjetlo u Vijeću ministara
 

Da li će se naša država pridružiti ideji o unapređenju regionalnog ekonomskog prostora, u konačnici zavisi od političke volje u Savjetu ministara BiH. Kako Vijesti.ba saznaju, kod državnih ministara postoji pozitivno opredjeljenje, tako da bi uspostavljanje zone "malog Šengena" moglo dobiti zeleno svjetlo u BiH.

Ukoliko Vijeće ministara BiH na nekoj od narednih sjednica prihvati inicijativu, ovlastiće predstavnika naše zemlje da formalno obvijesti druge države da se BiH želi priključiti zoni "malog Šengena". Nakon toga se ulazi u standardne procedure, po uzoru na zaključivanje bilo kojeg međunarodnog ugovora, u koje su uključeni predstavnici resornih ministarstava, Savjet ministara BiH, Predsjedništvo BiH i pregovarački tim.

Pod uslovom da BiH prihvati da pristupi zoni "malog Šengena", delegacija naše zemlje trebalo bi da prisustvuje sastanku sa predstavnicima drugih zainteresovanih država, koji će, kako saznajemo, najvjerovatnije biti održan 11. novembra u Ohridu, a na kojem će se razmatrati dalji koraci u realizaciji inicijative.

Uspostavljanje zone "malog Šengena" moglo bi biti prihvatljivo i za sve zemlje zapadnog Balkana, jer, prema našim informacijama, inicijativa podrazumijeva manje od onoga što je zagovarao predsjednik Srbije Vučić prije dvije godine o carinskoj uniji.

Upućeni izvori tvrde da je "mali Šengen" kompromis i na sredini onoga što su očekivanja većine regionalnih zemalja - unapređenje trgovine, bez čvrstog vezivanja.
 

Stav struke: Pozitivni efekti koncepta

Koncept koji znači slobodan protok ljudi i roba ima pozitivne efekte u svakom pogledu, stav je ekonomskih stručanjaka.

Profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Aziz Šunje u razgovoru za Vijesti.ba ističe da inicijativu o uspostavljanju "malog Šengena", uz dodatnu elaboraciju, treba podržati.

"Veliki Šengen mogao bi biti model kako postaviti stvari u zoni 'malog Šengena'", smatra naš sagovornik.

On naglašava da je realizacija ove inicijative ozbiljan projekat, koji podrazumijeva harmonizaciju zakonskih rješenja u regionu.

"Ukoliko bi se ozbiljno pristupilo ovoj inicijativi, zakonska pitanja mogu se uskladiti na narednih nekoliko godina, pod uslovom da ne postoje opstrukcije", kaže profesor Šunje.
 

Bećirović: Snažan signal EU

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović mišljenja je da je ideja o uspostavljanju "malog Šengena" jedan od rijetkih pozitivnih događaja u regionu kada se radi o međudržavnoj saradnji.

"Slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala je ključno civilizacijsko dostignuće ukoliko želimo da unaprijedimo naše međusobne odnose i osiguramo svekoliki prosperitet ljudi na ovim prostorima", kazao je Bećirović u razgovoru za Vijesti.ba.

Kako je ocijenio, ova ideja predstavlja nadgradnju, odnosno optimizaciju Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA.

"Mislim, da će se čak i oni koji nemaju namjeru da u ovome učestvuju, a radi se o Crnoj Gori, morati na kraju uključiti, jer nijedna vlast neće moći izdržati pritisak domaće javnosti, odnosno da sebi priušti da u ovome ne sudjeluje. To je dobitak za sve", ističe naš sagovornik.

Uvjeren je da će se sve zemlje regiona uključiti u ovu inicijativu.

"Ja u to ne sumnjam. Ne možete ostati po strani kada se radi o dobrim stvarima. Građani žele da osjete bolji život i niko nema pravo da im to spriječi ili onemogući", konstatuje Bećirović.

Na ovaj se način, kaže direktor IFIMES-a, šalje snažan signal Evropskoj uniji da povede više računa o Zapadnom Balkanu.

"Test za EU bit će već naredne sedmice kada se treba odlučivati o dodjeli datuma za početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ne bude li EU dodijelila datume za početak pregovora, opravdanim će se postaviti pitanje ima li uopšte smisla težiti za članstvom u EU", rekao je, između ostalog, Bećirović u razgovoru za naš portal.

 

(Vijesti.ba)