.

 

 

 

 

 


.

Podržava li Slovačka stav da samo SNSD, SDA i HDZ BiH moraju formirati vlast na nivou BiH?  
 Ovo pitanje nameće se nakon što je šef diplomatije Slovačke Miroslav Lajčak dao nedvosmislenu podršku trima najvećim parlamentarnim strankama u procesu konstituisanja Savjeta ministara BiH.Naime, Lajčak je juče boravio u posjeti Mostaru, gdje mu je uručena titula počasnog doktora Sveučilišta. Ministar vanjskih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik u BiH nije propustio priliku da se sastane sa svojim prijateljem Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i HNS-a.
 
Nakon sastanka, saopšteno je da su sagovornici, govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, zajednički konstatovali "kako se rješenje mora pronaći kroz zajednički dijalog i konsenzus partnera u BiH, odnosno SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH koji su izabrani kao demokratski predstavnici konstitutivnih naroda u BiH".Činjenica da visoki zvaničnik jedne države favorizuje bilo koju pojedinačnu političku stranku ili više njih iz druge zemlje, najblaže rečeno, suprotno je demokratskim načelima i diplomatskoj praksi.No, u slučaju aktuelnog slovačkog ministra i bivšeg visokog predstavnika u BiH to je možda i očekivano, prevashodno imajući u vidu česte navode u javnosti da je upravo on lobista za interese HDZ-ovog Dragana Čovića i SNSD-ovog Milorada Dodika.Da je Lajčak u Mostaru boravio prije svega u svojstvu Čovićevog prijatelja, a mnogo manje kao diplomata, svjedoči i stav Ministarstva na čijem je čelu.
 
"Suverena je odluka BiH ko će formirati koaliciju na državnom nivou, što mi u potpunosti poštujemo", odgovorili su iz Ministarstva vanjskih poslova Slovačke na upit Vijesti.ba da li je zvanični njihov stav da vlast u BiH moraju formirati samo SNSD, HDZ BiH i SDA.Iz Ministarstva su nam takođe preporučili da se ponovo osvrnemo na širi kontekst sporazuma trojke o formiranju vlasti, koji je potpisan 5. avgusta, na šta se, kako su naveli, referisao Lajčak u izjavi za medije tokom posjete Mostaru.Interesantno je primijetiti da Lajčak i Čović u kontekstu formiranja vlasti nijednom riječju nisu pomenuli konstituisanje najvišeg zakonodavnog organa u FBiH, kao ni predsjedništvo ovog entiteta. (Vijesti.ba)