Sve su snažniji glasovi o ponovnom vraćanju vojnog roka u zemljama regiona, 

ali i Evrope. Posljednjih godina došlo je, naime, do značajne promjene stavova na evropskom tlu kada je riječ o obaveznom služenju vojnog roka Kako izvještavaju međunarodni mediji, do toga je dovela pogoršana sigurnosna situacije u Evropi, koja je, uz migrantsku krizu, aktuelizirala nedoumicu je li neophodno mlade vojno osposobiti, uprkos činjenici da većina zemalja ima profesionaliziranu vojsku. Vojni rok uvele su ponovno Švedska i Norveška. Njemačka želi vratiti vojni rok i nazvati ga „Služba za Njemačku“.

Srbija razmatra vraćanje obaveznog vojnog roka za muškarce, koji bi trajao od tri do šest mjeseci, rekao je u augustu prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.Tragom tih najava od prije pola godine, srbijanski B92 prenio je jučer da će stariji od 30 godina koji nisu služili vojsku, u maju i novembru ove godine dobiti “plavu kovertu” za služenje “vojnog roka” u trajanju od 30 dana.Srednjoškolci u Srbiji će, također, prvi put nakon 27 godina, imati nastavu iz oblasti odbrane i sigurnosti. Hrvatski mediji, također, posljednjih godinu dana dosta pišu o vraćanju vojnog roka. Štaviše, bilo je ideja da se vojni rok poslije školovanja uvede i za muškarce i za žene.

Kako je potvrdio Damir Krstičević, ministar obrane Republike Hrvatske, Hrvatska planira uvesti „vojno osposobljavanje“, koje ne bi bilo, kako je rekao, klasični vojni rok. „Osposobljavanje“ bi trajalo bi otprilike mjesec dana. Mediji, međutim, analiziraju da je to samo drugo ime za vraćanje vojnog roka koji je u RH zamrznut 2008. godine.

Gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina?  Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, general-pukovnik Senad Mašović kaže za kako smatra „da bi većina građana u BiH podržala takvu ideju“. „Mogu samo iznijeti svoje lično mišljenje. Obavezno služenje vojnog roka, može imati značajnu edukativnu, ali i razvojnu ulogu u životu mladog čovjeka“, rekao je Mašović za naš portal. On osobno pozdravlja jednu takvu ideju.

„Smatram da bi to bilo poželjno, jer bi pomoglo toj mladoj osobi da izvršavajući jednu takvu obavezu ujedno stekne nove sposobnosti i vještine, upozna novo i drugačije okruženje, da eventualno ojača ličnu odgovornost, samopouzdanje, samopoštovanje, i niz drugih osobina koje su potrebne za bolji razvoj svakog mladog čovjeka. Međutim, ovo pitanje i odgovor na isto je prvenstveno u sferi politike i političkih donosioca odluka“, kazao je Mašović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić kazao je ranije za N1 da „prema sadašnjoj količini ili prema procentu izdvajanja za odbranu to (vraćanje vojnog roka) vjerovatno ne bi došlo u obzir“. Da li bi, imajući u vidu trendove u Europi i regiji, o ovom pitanju trebalo dodatno raspraviti na posebnim forumima, s posebnim osvrtom na aktuelni trenutak, trebali bi svoj stav dati i eksperti u oblasti odbrane i sigurnosti.                  Autor: Radiosarajevo.ba