.

 

 

 

 

 


.

"Suština je da niko nije preduzimao ništa i došlo je do pada zida.

Ne znači da ako je pao zid da će se promijeniti odluka (da je Električna centrala nacionalni spomenik BiH). Oni su shvatili sad da će Komisija biti odgovorna zbog sigurnosti ljudi i da će zbog toga poništiti odluku, kako bi oni išli u realizaciju projekta", kaže Kapidžić. 

Električna centrala u sarajevskom naselju Marijin Dvor, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, dugo je u ruševnom stanju, a prošle sedmice se građevina počela urušavati nakon čega je taj dio ograđen žutim trakama.

Na svu sreću nije bilo povrijeđenih građana, a odgovornosti nadležnih su se počele prebacivati pa se tako oglasio načelnik Općine Centar Srđan Mandić koji je prozvao Gradsku upravu i Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika, a ubrzo je dobio odgovor od gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i člana Komisije Faruka Kapidžića, koji je bio gost N1.

Prepucavate se preko medija i društvenih mreža, a rješenja nema?

Najradiji se ne bih prepucavao po medijim, ali nema sastanaka. I ako se dese ja dođem, a niko drugih se ne pojavi. Morao sam odgovoriti, dao sam jedan poduži pregled.

Možete li jasno reći ko je kriv što je dio zgrade pao? Ko se trebao brinuti za to?

Kriv je vlasnik, Opština Centar i federalno ministarstvo. U svakom slučaju kriv je onaj ko ne provodi odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom. Komisija na osnovu peticija i privremenih listi proglašava nacionalne spomenike. Tako je 2013. na red došla i stara Električna centrala, a 2015. postala je nacionalni spomenik kulture. I tada su se dale sve mjere zaštite. Kad se donese takav akt on se onda spušta na federalni nivo i oni su obavezni provoditi mjere. Ali kad je objekat urušen kao Električna centrala, u dobroj mjeri je propao, zbog toga su se morale provesti “hitne mjere zaštite”.

One kad se propišu to se spušta i na lokalni nivo. Komisija više sa tim nema ništa, ona je donijela odluku, ali je ne može provoditi. Ta zgrada je na zemljištu izuzetne vrijednosti, tu bi kvadrat stana bio preko 10.000 maraka, tu je ogroman potencijal u smislu da se izvuku pare za nekog investitora. Kad je ova zgrada već proglašena nacionalnim spomenikom prodata je privatnom licu. Mi sa vlasništvom nemamo ništa. To je moglo po zakonu, ali je veće pitanje privatizacije državne imovine. Kad je privatnik ušao u posjed tog objekta on je postao faktor koji mora provoditi mjere zaštite, on prvi pa onda Opštine. Ako vlasnik ne provodi te mjere i ugrožava građana onda je to morala raditi Opština Centar i da trošak fakturiše vlasniku. Kad se radi o ogružavanju ljudi reaguje prvo najniži nivo, to je Opština.

Suština je da niko nije preduzimao ništa i došlo je do pada zida. Ne znači da ako je pao zid da će se promijeniti odluka (da je Električna centrala nacionalni spomenik BiH). Oni su shvatili sad da će Komisija biti odgovorna zbog sigurnosti ljudi i da će zbog toga poništiti odluku, kako bi oni išli u realizaciju projekta.

Ko su oni?

On su sve vrijeme čekali. Vjerovatno su to vlasnici i investitor u dogovoru sa načelnikom. Znam da su vlasnici čekali.

Šta da je neko poginuo?

Bili bi odgovorni i vlasnici i Opština Centar.

Vi poručujete da se odluka neće promijeniti?

Ne mogu ja svojom nelegalnom odlukom legalizovati nelegalnu radnju. Ako neko nije preduzeo da se to sačuva i čekao je da se zgrada uruši – ne može za to biti odgovorna Komisija. Ne mogu promijeniti odluku u Komisiji i reći da to više nije nacionalni spomenik zato što se srušio. Mogli su poduzeti hitne mjere i sravniti sa zemljom, ali ostaje obaveza da se napravi faksimilska rekonstrukcija objekta. To piše u odluci. Mala opaska – da su skinuli sve do metar i po, da su zidovi bili do te visine – objekat više ne bi ugrožavao sigurnost ljudi. A onda bi se trebalo ići sa projektom i da federalno ministarstvo dobije projektnu dokumentaciju, te da nam se u Komisiji dostavi na mišljenje. Ovo je sad već problem istražnih organa.

Što tako ne rade vlasnici?

Ono što su oni kupili i to što mogu napraviti ne donosi novac. Novac donosi visoki objekat koji ima mnogo kvadrata i ide na tržište. Takav objekat je već isprojektovan, ima 20-ak spratova. Ali to ne može jer je to nacionalni spomenik, a nacionalni spomenici su temelji države.  (SB)