Rezolucija Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a najvažniji pravni akt obnovljene državnosti BiH ...
Koliko god često spominjali Rezoluciju (odluke) Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koje je održano 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu, uvijek se iznova moramo prisjećati njene civilizacijske vrijednosti i krucijalnog značaja za obnovu bosanskohercegovačke državnosti.
Civilizacijska vrijednost Rezolucije ogleda se u humanom definisanju međunacionalih odnosa u multietničkoj zajednici. Posebno je to izraženo ako se ima na umu da je donesena u vrijeme najkrvavijeg ratnog sukoba u povijesti svijeta. U vrijeme vrhunca provođenja njemačkog holokausta nad Židovima i genocida nad mnogim slavenskim narodima i Romima. U vrijeme ustaškog genocida nad Srbima i četničkog nad Bošnjacima. U vrijeme najvećeg ispoljavanja ljudskog bezumlja u gotovo cijelom svijetu. U vrijeme Aušvica, Jasenovca, Banjice...
Bosanskohercegovački antifašisti su postavili temeljac međunacionalnoj i međureligijskoj toleranciji i pomirenju, a godinama prije nego je zapadna Evropa usvojila iste civilizacijske vrijednosti.
Krucijalni značaj Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za državnost Bosne i Hercgovine je teško opisiv. Bosna i Hercegovina obnovila je svoju državnost i stekla ravnopravnost sa Srbijom i Hrvatskom kakvu nije imala od 1918. do 1943. godine. Bošnjaci su izjednačeni sa Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini bez obzira što su to stečeno pravo u potpunosti ostvarili tek 1969. godine. Zahvaljujući antifašistima, iz Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je izašla cjelovita (1939. je bila podijeljena između Srbije i Hrvatske), obnovljene državnosti (1939. bila je zbrisana čak i kao geografski pojam) i ravnopravna članica jugoslavenske federacije. Bošnjaci su preživjeli četnički genocid i u “avnojevskoj Bosni” se obnovili. Demografski i obrazovno. Svi narodi Bosne i Hercegovine zahvaljujući univerzalnim i svevremenskim zaključcima Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a uživali su četrdeset i pet godina istinskog mira i svakolikog društvenog napretka.
Konačno, odluke ZAVNOBiH-a su spriječile RS i HZ HB da prije rata podijele Bosnu i Hercegovinu jer je “Badinterova komisija” odlučila da nema nasilne promjene međurepubličkih granica utvrđenih u novembru 1943. godine na Drugom zasjedanju AVNOJ-a koji je potvrdio i sve zaključke iz Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Iz međunarodne zajednice jasno je poručeno da na prostoru Jugoslavije, koja se nalazila u završnoj fazi svog raspada, nema novih država osim onih koje su definisane od antifašista u novembru 1943. godine. Odluke ZAVNOBiH-a omogućile su provođenje referenduma za državnu nezavisnost i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine. Bez njih ne bi bilo moguće provesti proces proglašenja nezavisnosti na način prihvatljiv međunarodnoj zajednici.
Odluke ZAVNOBiH-a spriječile su srbijansko-hrvatsku podjelu Bosne i Hercegovine 1941-1945. i 1991-1995. godine.
Najveća politička šteta za RS bila je Rezolucija ZAVNOBiH-a jer su je pedeset godina prije njenog proglašenja blokirale u njenoj namjeri (podjela Bosne i Hercegovine).
Rezolucija (odluke) ZAVNOBiH-a istinski su pravni i nepovrjedivi temelj bosanskohercegovačke državnosti potvrđen preporukama “Badinterove komisije”, referendumskim pitanjem za državnu nezavisnost, međunarodnim priznanjem i uspješnom borbom ARBiH da sačuva stečenu i međunarodno priznatu nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine.
"Velikosrpski" separatisti su shvatili koliko su im problema napravili antifašistički Srbi sa antifašističkim predstavnicima druga dva bosanskohercegovačka naroda kada su osmislili i izglasali Rezoluciju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Zato su 25. novembra 1993. godine održali vanrednu sjednicu Narodne skupštine RS s tačkom dnevnog reda: poništenje odluka ZAVNOBiH-a od 25. novembra 1943. godine. Sjednicu su održali tačno na pedesetu godišnjicu ZAVNOBiH-a i upravo u istoj zgradi u Mrkonjić Gradu. Htjeli su se i pravno i simbolički povezati kao pravni nasljednici iste organizacije kako bi njihovo poništenje odluka ZAVNOBiH-a dobilo naoko legitiman i legalan čin. Poslanici su jednoglasno poništili odluke prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Objavili su to i u Službenom listu RS-a. Taj čin najbolje pokazuje važnost Rezolucije ZAVNOBiH-a za državnost Bosne i Hercegovine. U RS-u se Dan državnosti Bosne i Hercegovine neće nikada obilježavati jer "velikosrpske" separatiste podsjeća na najveću političku štetu koju su im napravili antifašistički Srbi.
Njegujmo civilizacijske vrijednosti Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i poštujmo ih kao najvažniji i prvi pravni akt obnovljene bosanskohercegovačke državnosti koji je omogućio i sve ostale, a svi su, upravo zbog Rezolucije (odluka) ZAVNOBiH-a legalni. Država Bosna i Hercegovina nije nastala agresijom i genocidom. Nastala je potpuno legalnim, nenasilnim, i međunarodno priznatim i podržanim putem.
Rezolucija Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a jeste i najbolja, svevremenska, uputa za uređenje odnosa između bosanskohercegovačkih naroda u kojima svi mogu u potpunosti ostvariti svoja prava i uživati željene slobode i sigurnost u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Ona je država ravnopravnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata – ali i svih drugih nacionalnih i etničkih zajednica i građana koji u njoj žive. Za Vijesti.ba piše: Dr. sc. Amir Kliko (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA (Vijesti.ba)