Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u 2019. godini nastavlja sa zdravstvenim aktivnostima uokviru obilježavanja Kurban-bajrama. 

Zato je iz ove institucije upućen poziv da, uoči praznika muslimana 11. avgusta ove godine, svi koji namjeravaju obaviti vjerski obred klanja kurbana, vode računa o zdravstvenom stanju životinja namijenjenih za klanje kurbana.

 

Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke (kupovine) životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze u 2018. godini, te činjenicu da rezultati analiza u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je broj oboljelih domaćih životinja na nivou prethodne godine, ističu iz INZ.

 

Sve veći broj oboljelih ljudi i zaražene stoke

 

Važno je biti svjestan činjenice da je bruceloza bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja, i broj oboljelih ljudi raste u 2018. i dosadašnjem periodu 2019. godine. Zato životinje koje su namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama.

 

Uz neophodno poštivanje propisa o kurbanu, preporuka i njihove praktične primjene, neophodno je da izvršite kontrolu životinja namijenjenih za klanje. Za obavljanje pregleda je potrebno angažovati ovlaštenog veterinara, koji će uzeti uzorak krvi i dostaviti ga u laboratorije INZ-a na analizu.

 

– Neophodno je da znate da analiza uzorka krvi životinje, npr. na brucelozu, traje minimalno 48 sati, te se tek nakon tog vremena može potvrditi da li je životinja zdrava, a sumnjiv i/ili pozitivan uzorak se šalje na potvrđivanje na Veterinarski fakultet. Također, potvrda o zdravstvenom stanju životinje ne bi trebala biti starija od šest (6) mjeseci, navodi dr. vet. Rusmir Goletić, stručni saradnik za Veterinarsko javno zdravstvo i ekologiju.

 

Obzirom da Kurban-bajram nastupa u ljetnim mjesecima, potrebno je uložiti dodatne napore, izvršiti organizaciju na vrijeme, kako bi proces klanja i podjele kurbanskog mesa protekao što brže, kako bi se spriječilo kvarenje kurbanskog mesa.

 

Također, ustanove i organizacije koje će primati donacije kurbanskog mesa trebaju pripremiti odgovarajuće skladišne prostorije, sa odgovarajućim kapacitetima za skladištenje kurbanskog mesa. Prostorije za skladištenje kurbanskog mesa trebaju prethodno biti očišćene i dezinficirane, sa mogućnošću hlađenja, odnosno postizanja odgovarajućeg temperaturnog režima (do četiri stepena Celziusa) za skladištenje kurbanskog mesa.

 

Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, a INZ ima namjeru da redovno obavještava javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.

 

Važno zbrinjavanje otpada

 

Svi građani koji će pristupiti klanju kurbana trebaju povesti računa i o nejestivim i neupotrebljivim ostacima koji nastaju prilikom klanja, a koji predstavljaju otpad životinjskog porijekla i njegovim neadekvatnim zbrinjavanjem može doći do narušavanja okoliša, što u konačnici može i negativno utjecati na zdravlje ljudi.

 

Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

 

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažovati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

 

– Veoma je važan odabir lokacije jame grobnice za odlaganje otpada životinjskog porijekla, tako da jama treba da bude na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata, da je dovoljno udaljena od poljoprivrednih površina, farmi, objekata za uzgoj životinja, klaonica, da je dovoljno udaljena od vodotoka i vodnih akumulacija, prirodnih izvorišta vode i objekata za snabdijevanje vodom stanovništva. Jama namijenjena za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla treba da bude odgovajuće dubine, tako da debljina sloja zemlje iznad otpada bude minimalno jedan (1) metar, kako bi se spriječilo da strvinari raznose otpad, ističe Goletić.

 

U narednom periodu, do Kurban-bajrama, INZ će objaviti dodatne preporuke na ovu temu, uključujući i sveobuhvatan materijal na web prezentaciji inz.ba, a svi kojima je pomoć i asistencija potrebna, pozivaju se da kontaktiraju INZ i dobiju neophodne upute.

 

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica