Veći dio Evrope ovog ljeta se borio s rekordnim vrućinama,

sušom bez presedana i divljim požarima koji su utjecali na sve aspekte života. Meteorolozi AccuWeathera upravo su objavili dugoročnu prognozu za jesen. Kažu da prijelaz s ljeta na jesen možda neće biti primjetan mnogim Evropljanima, s toplim, gotovo suhim uvjetima kroz barem dio sezone.

Ljetna toplina polako će popuštati svoj stisak na kontinentu

Zapadna Evropa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao juli. U srcu ljeta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabilježene su rekordne temperature, piše AccuWeather.

Tyler Roys, viši meteorolog koji godinama prognozira vrijeme diljem Evrope, očekuje da će topliji uvjeti od normalnih i dalje biti trend diljem zapadne i središnje Evrope tokom velikog dijela jesenskih mjeseci. “Općenito, sezona će biti topla i bit će to spor prijelaz prema normalnim temperaturama”, rekao je Roys.

Očekuje se da će se dominantno područje visokog tlaka, koje je dovelo do ekstremnih toplinskih valova ovog ljeta, zadržati tijekom barem prvog dijela jeseni. To znači da će temperature biti u prosjeku 1-2 Celzijeva stupnja iznad normalnih razina u većem dijelu zapadne i srednje Evrope.

London, koji je 19. jula zabilježio povijesnu temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva, u septembru obično ima temperature od 16 do 21 stupanj. Kako jesen odmiče, temperature tijekom novembra u glavnom gradu Engleske u prosjeku padaju na oko 10 stupnjeva.

Dalje prema jugu, u Parizu se temperature obično kreću od 21 do 23 stupnja prije nego što  drastično padnu tijekom oktobra i novembra. Madrid obično jesen započinje s oko 27 stupnjeva, prije nego što maksimalne temperature padnu na 10-15 stupnjeva u drugom dijelu jeseni. Roys kaže da će ova, ali i mnoga druga mjesta u Evropi temperature u granicama normale doseći tek u novembru, prenosi Index.

Ekstremna suša i opasnost od šumskih požara

Meteorolozi AccuWeathera kažu da izgledi za raširene oborine koje bi spriječile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene nisu obećavajući. Vrijeme će biti suše od uobičajenog u zoni od Pirenejskog poluotoka do Francuske, Italije, pa čak i na sjeveru do južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.

“Ovo bi mogla biti najgora suša za južnu Englesku, Francusku i Njemačku u desetljećima”, rekao je Roys. U petak 12. avgusta britanska vlada proglasila je službenu sušu u dijelovima Engleske nakon sedmica vrućine. Roys je primijetio da su ta područja Engleske pretrpjela najsušniji juli ikada, a podaci datiraju iz 1935.

Dugotrajna suša nastavit će stvarati probleme u opskrbi hranom i vodom, kao i s prijevozom robe diljem Evrope zbog iznimno niskih vodostaja rijeka. Poljoprivreda će također pretrpjeti težak udarac.

Usred najgore suše u 70 godina sliv rijeke Po u Italiji mogao bi se “pretvoriti u pustinju”, a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Roysu. I šumski požari već su mjesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u septembembru i oktobru produljiti ovu opasnost.

Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u septembru i početkom oktobra na jugu, vjerojatno će se nastaviti i tokom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.

Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara bit će malo na cijelom kontinentu, osobito u ranu jesen, ali, kako je istaknula meteorologinja Alyssa Smithmyer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara. “U baltičkim zemljama palo je više oborina u proteklih nekoliko mjeseci nego u većem dijelu ostatka Europe. Što se tiče šumskih požara, u usporedbi s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije”, rekla je Smithmyer.

Oluje u drugoj polovici jeseni na sjeveru

Prognostičari kažu da će trebati vremena da se oluje prošire sjevernim dijelom Evrope kao rezultat snažnog područja visokog tlaka za koje se očekuje da će se zadržati ​​tokom prvog dijela sezone.

Dok bi područja Londona i Oxforda u Engleskoj mogla ostati suša, u drugom dijelu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u dijelovima Irske i Norveške. Ta će područja biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na razinu nižu od prosjeka.

“Svi hladni udari tijekom druge polovice jeseni bit će više na sjeveru, gdje će oluje biti češće u kasnoj sezoni”, rekao je Roys, dodajući da bi se do kraja novembra olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.

Jugoistočna Evropa će doživjeti različite promjene vremena

Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uvjeta jesenske sezone događati nad jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana. Roys očekuje da će u ranom dijelu jeseni biti nekoliko toplinskih valova prije nego što dođu promjene u vremenskom obrascu.

“Ova bi područja mogla zabilježiti porast padalina do druge polovice sezone”, rekao je Roys.

“Ako se nastavi iznadprosječno toplo vrijeme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tokom sezone formira medicane”, kaže Roys. Izraz “medicane” kombinacija je riječi “Mediteran” i “hurricane” i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Medicane može proizvesti jake vjetrove i jaku kišu.

“Ovaj scenarij, bude li se odvijao, mogao bi biti jedina nada ovog dijela Evrope za bilo kakvo olakšanje od uporne suhoće. Ako se ovaj scenarij ne odvije, suša u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu potrajat će do dugo u jesen”, zaključio je Roys, prenosi Index.


(Vijesti.ba)