Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, obraćajući se na sastanku s ambasadorima Sjevernoatlantskog vijeća u Briselu,
kazao je da Bosna i Hercegovina u proteklih nekoliko godina, a posebno u posljednjoj, proživljava duboku krizu koja dovodi u pitanje 27 godina mukotrpno građenog mira.
Ambasadorima država članica NATO saveza i zamjeniku generalnog sekretara je kazao da su neodgovorni akteri unutar Bosne i Hercegovine, potaknuti malignim utjecajem izvana, krenuli u jednostrano narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i 27 godina rezultata njegove implementacije.
- Osjećaj sigurnosti kod ljudi u Bosni i Hercegovini ozbiljno je narušen. Stanje u mojoj zemlji dodatno je zakomplicirano posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i poremećajem ukupne sigurnosne arhitekture koja je decenijama bila temelj evropske sigurnosti. Prizori užasa kojima ovih dana svjedočimo u Ukrajini podsjećaju nas na krvave prizore koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine prije zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Činjenica da je Dejtonski sporazum, kao ugaoni kamen sigurnosti na Balkanu i ukupne evropske sigurnosti doveden u pitanje, zaslužuje punu pažnju ovog cijenjenog tijela - Džaferovićeve su riječi.
On podsjeća da je NATO savez imao presudnu ulogu u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i da tokom više od tri i po godine agresije na Bosnu i Hercegovinu, Ujedinjene nacije i tadašnja Evropska zajednica nisu uspijevali da dovedu do mira i zaustave zločine.
Pasivnost i izvještačena neutralnost s kojom je UN pristupao naročito je ohrabrivala one koji su pokušavali da unište i podijele Bosnu i Hercegovinu, a kulminacija svega bio je genocid u Srebrenici, izvršen u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih nacija.
Do suštinske promjene, podsjeća Džaferović, došlo je tek uključivanjem NATO saveza koji je svojom intervencijom uradio ono što su Ujedinjene nacije trebale uraditi.
- NATO savez je zaustavio rat i brutalnu agresiju na međunarodno priznatu državu te je zaustavio zastrašujuće zločine i djelimično kaznio njihove izvršioce. Iako je intervencija došla sa zakašnjenjem, zahvaljujući njoj je preživjela nada da ipak postoji civilizacija i vjera da principi Povelje Ujedinjenih nacija i Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida nisu mrtvo slovo na papiru. Zaključivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, osiguran je dugoročni mir u Bosni i Hercegovini, koji je dotad izgledao kao kvadratura kruga. Zahvaljujući odluci Sjevenoatlantskog vijeća, a na osnovu odredbi Dejtonskog sporazuma i rezolucije Vijeća sigurnosti, omogućeno je prisustvo vojnih snaga NATO-a u Bosni i Hercegovini, u okviru međunarodnih mirovnih misija IFOR i SFOR - kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U najkritičnijem periodu implementacije Dejtonskog sporazuma od 1996. do 2004. godine, vojne snage NATO-a dale su presudan doprinos očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Bila je to jedna od najuspješnijih međunarodnih vojnih misija u novijoj historiji, po Džaferovićevim riječima.
Nisu zabilježeni napadi, kazao je također, na pripadnike međunarodnih snaga koji su uspješno savladali sve sigurnosne izazove i omogućili civilnim organima potrebne uslove za provođenje Dejtonskog sporazuma.
- Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, kao i našim domaćim naporima, mi smo u proteklih 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma ostvarili značajan napredak. Jasnim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine propisana je mogućnost da država uspostavlja dodatne državne institucije i preuzima nadležnosti koje su joj potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Provodeći ovu odredbu, kao i realizirajući obaveze iz našeg EU i NATO puta, od nekadašnjih tri, uspostavili smo jednu vojsku, obavještajnu službu, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije koje su potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Zahvaljujući ovim institucijama, Bosna i Hercegovina je postajala sve sposobnija da funkcionira samostalno. Stvari su, zahvaljujući jačanju bosanskohercegovačkih državnih institucija, u tolikoj mjeri uznapredovale da su se mir i stabilnost mogli očuvati čak i nakon što je inicijalnih 60.000 međunarodnih trupa svedeno na samo 600, što je bilo nezamislivo po okončanju rata, kada su se tri vojske još gledale preko nišana - rekao je Džaferović.
U proteklih desetak mjeseci, uslijedio je brutalni udar na ove državne institucije, konstatirao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Vlasti entiteta Republika Srpska, administrativne jedinice unutar Bosne i Hercegovine uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, zaprijetile su, dodao je, da će krenuti u jednostrano rasformiranje državnih institucija.
Prijetnje secesijom, kao i pokušaj vlasti niže administrativne jedinice da preuzmu ovlasti države, potrebne za očuvanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, otvoreni su napad na ustavni poredak.
- Uzimajući u obzir ulogu NATO-a u zaključivanju i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i sveukupni mandat kad je u pitanju zaštita evropske sigurnosti, dozvolite da upozorim ovo cijenjeno tijelo na opasnost ovih secesionističkih aktivnosti kojima se ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i potkopava evropska sigurnost. Bosna i Hercegovina ne treba da se vraća unazad, kroz poništavanje 27 godina napretka. Trebamo se okrenuti budućnosti, reformama i ekonomskom razvoju, uz puno poštivanje ustavnog i zakonskog sistema, koji smo napravili kroz provođenje Dejtonskog sporazuma. Bosna i Hercegovina treba da nastavi svoj put ka Evropskoj uniji i NATO savezu, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama i odlukama svojih institucija - riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
U Bosni i Hercegovini, ustvrdio je Džaferović, problem uopće nije u izostanku dijaloga i konsenzusa već u tome što se akteri iz entiteta Republika Srpska ne pridržavaju postojećih rješenja postignutih upravo mukotrpnim dijalogom i konsenzusom.
- Najbolji primjer toga jeste NATO put Bosne i Hercegovine. Mi smo kao država prije mnogo godina trasirali naš NATO put. Uz saglasnost svih u Bosni i Hercegovini, uključujući i zastupnike iz Republike Srpske, u Parlamentarnoj skupštini smo usvojili Zakon o odbrani u kome jasno stoji da je cilj Bosne i Hercegovine članstvo u NATO savezu. Nakon toga, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na osnovu konsenzusa podnijelo aplikaciju za članstvo u NATO savezu, što je Bosni i Hercegovini osiguralo Akcioni plan za članstvo - podsjetio je Šefik Džaferović.
Postupajući po ovim odlukama, generalni sekretar NATO-a u decembru 2018. je zatražio od Bosne i Hercegovine da na osnovu obaveza koje proizlaze iz MAP-a uputi svoj prvi Godišnji nacionalni program, ali je došlo do problema jer su iz entiteta Republika Srpska, protivno zakonima i donesenim odlukama, kazali da sve to što je postgnuto više ne važi.
Nakon godinu dana mukotrpnih napora, ipak je NATO savezu dostavljen Program reformi, a dvije godine poslije, predstavnici iz entiteta Republike Srpska u Vijeću ministara opstruiraju usvajanje i dostavljanje novog ciklusa Programa reformi, zbog čega je usporeno ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu.
- Lično smatram da predstavnici Republike Srpske nisu samostalno odstupili od realizacije dogovorenog, već su to učinili na zahtjev Ruske Federacije koja je otvoreno iskazala interes da zaustavi naš NATO put. Očigledno je da je blokada institucija i realizacije usvojenih odluka postala sredstvo blokade NATO puta. U svakom slučaju, ne možemo govoriti o dijalogu i konsenzusu ako vlasti entiteta RS opstruiraju ono što je rezultat dijaloga i konsenzusa, bilo da se radi o Programu reformi, Oružanim snagama BiH ili nečemu trećem. Temeljni preduslov dijaloga i konsenzusa jeste da se poštuju utvrđena riješena - rekao je Džaferović.
Pozvao je uvaženo tijelo da insistira kod aktera u Bosni i Hercegovini i regionu da poštuju dostignuta rješenja i drže odgovornim sve one koji jednostrano odstupaju od njih.
Time će najbolje biti zaštićeni Dejtonski sporazum, stabilnost unutar Bosne i Hercegovine, kao i ostvareni stepen integracije Bosne i Hercegovine u NATO savez.
- Pozivam saveznike da već na predstojećem Samitu NATO saveza u Madridu, u okviru Strateškog koncepta pošalju snažne signale i podrže intenziviranje NATO puta Bosne i Hercegovine, kako bi se poslala jasna poruka onima koji, protivno odlukama institucija i volji građana, žele da zaustave ovaj proces - Džaferovićeve su riječi.
Zahvalio je zbog poruka iz NATO saveza da će, osim zaštite svojih članica, pružiti i podršku državama aspirantima kao odgovor na širenje agresije na Ukrajinu, ali i dodao da to nije dovoljno kad je riječ o Bosni i Hercegovini.
NATO savez, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ima obavezu štititi mir, stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, što bi trebalo jasno da bude kazano i na Samitu u Madridu.
- Bosna i Hercegovina teži članstvu u NATO savezu i podržavamo integraciju drugih država aspiranata. Odbacujemo bilo kakva uslovljavanja bilo čijeg puta promjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koja možemo čuti u javnom prostoru. Reforma Izbornog zakona je problem s kojim se Bosna i Hercegovna suočava još od 2009. godine, kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu Sejdić-Finci i utvrdio da naš izborni sistem treba unaprijediti. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine se trenutno biraju po sistemu utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. Naša obaveza je da uskladimo Izborni zakon sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i osiguramo prava onim građanima koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda - navodi također Džaferović.
Na koncu ovog obraćanja, pozvao je na podršku međunarodne budući da Bosna i Hercegovina, usljed složenog sistema odlučivanja kakav je uspostavljen u Dejtonu, nema u potpunosti izgrađene vlastite mehanizme pravovremenog sprečavanja secesionističkih aktivnosti.
Iskustvo provedbe Dejtonskog sporazuma govori da se takva podrška uvijek pokazala korisnom i djelotvornom, a to se pokazalo i na početku ove godine, kad je u januaru došlo do niza sigurnosnih incidenata - simultano, u više gradova u entitetu Republika Srpska, do zastrašivanja ljudi koji su se nakon rata vratili svojim domovima. To je unijelo osjećaj nesigurnosti koji je kulminirao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Raspoređivanje dodatnih trupa EUFOR-a doprinijelo je povećanju osjećaja sigurnosti.
Džaferović je pozdravio odluku o raspoređivanju dodatnh snaga s obzirom na to da države članice NATO-a učestvuju u misiji EUFOR-a te je dodao da je požar bolje prevenirati nego gasiti.
Treutno najviše zabrinjava, rekao je Džaferović, što je nakon ruske agresije u Ukrajini, produženje mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti dovedeno u pitanje.
Rezultat je to zajedničkog djelovanja vlasti entiteta Republika Srpska i Ruske Federacije, koje su u proteklom periodu krenule u diskreditaciju misije EUFOR-a, propitujući opseg njenog izvršnog mandata, zaključio je.
Nakon što je otvorena mogućnost obnavljanja misije NATO saveza, umjesto EUFOR-a, vlasti Republike Srpske su ublažile stav prema EUFOR-u, a prije nekoliko dana su otvoreno podržale misiju EUFOR-a predlažući ipak da o njenom statusu ne odlučuje međunarodna zajednica već da bude predmetom novog sporazuma između Bosne i Hercegovine i EU.
Za prisustvo međunarodnih vojnih snaga, Bosna i Hercegovina ne treba da donosi nikakve nove odluke, konstatirao je.
- Radi se o prijedlogu koji sobom nosi opasnost da o trajanju i obimu mandata EUFOR-a odlučujuću ulogu imaju oni koji prijete secesijom, blokiraju državne institucije i dovode u pitanje naš NATO put i Dejtonski mirovni sporazum. Da bi mogle provoditi vojne aspekte Dejtonskog sporazuma, snage EUFOR-a ne smiju u političkom smislu biti ovisne o ovim političkim akterima - riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
On vjeruje, dodao je, da mandat EUFOR-a neće biti osporavan u Vijeću sigurnosti u novembru ove godine.
Ukoliko bi se pak dogodilo da neka od stalnih članica Vijeća sigurnost uloži veto, međunarodne vojne snage, unatoč tome, imaju pravo i obavezu nastaviti izvršenje svog mandata u Bosni i Hercegovini na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma i drugih akata kojima su već ranije institucije Bosne i Hercegovine dale pristanak za prisustvo međunarodne vojne misije.
Imajući u vidu da je, pored EUFOR-a, NATO štab u Sarajevu pravni sljednik izvornih misija, Džaferović je pozvao Sjevernoatlantsko vijeće da u skladu sa svojim obavezama prema Aneksu 1 Dejtonskog mirovnog sporazuma, doprinese osiguranju nesmetanog nastavka vojne misije u Bosni i Hercegovini.
(Vijesti.ba / FENA)