"Kada je sud osudio Ratka Mladića za genocid u Srebrenici, genocid nije počinila jedna osoba.

To je počinila, nažalost, Vojska RepublikeSrpske. I to nikako ne znači da su svi Srbi krivi za genocid, sami Srbi su bili žrtve i žrtva su danas politika i ljudi poput gospodina Dodika". 

Bosna i Hercegovina i dešavanja u našoj zemlji postali su veoma važna tema za svjetske medije, među kojima je i BBC Radio u čijoj je vikend emisiji emitovanoj danas objavljen duži segment posvećen Bosni i Hercegovini. O posljednjim dešavanjima za BBC Radio su govorili član Predsjedništva Milorad Dodik, visoki predstavnik Christian Schmidt i Baronessa Arminka Helić. Pogled izvana na dešavanja u Bosni i Hercegovini ponudili su i urednik Politico-a Ryan Heat te Karin von Hippel iz odbrambenog thinktanka Rusi.

Član Predsjedništva Milorad Dodik je i u izjavi za BBC po ko zna koji put ponovio već ranije iznesene stavove o povlačenju iz OS BiH te o tome kako u Ustavu BiH ne postoji Armija Bosne i Hercegovine nego samo Oružane snage.

Baronessa Arminka Helić, članica Doma lordova ispred Konzervativne partije i nekadašnja savjetnica ministra vanjskih poslova Williama Haiga, nije željela ostaviti mnogo toga nejasnog britanskoj publici, pa je ponudila svoje gledište dešavanja u Bosni i Hercegovini.

„Ako mogu reći nekoliko pojašnjenja o lažnim činjenicama koje je iznio gospodin Dodik. Prije svega, gospodin Schmidt nije privatna osoba. Imenuje ga Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i ne mora ga potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Dakle, on je legitimni glas međunarodne zajednice i konačni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Drugo, zar postoji muslimanska obavještajna služba u Sarajevu, zapravo obavještajnu službu Bosne i Hercegovine vodi bosanski Srbin. Ako mogu samo da kažem kada govorimo o genocidu, to je međunarodni krivični sud. Kada je osudio Ratka Mladića za genocid u Srebrenici, genocid nije počinila jedna osoba. To je počinila, nažalost, Vojska RepublikeSrpske. I to nikako ne znači da su svi Srbi krivi za genocid, sami Srbi su bili žrtve i žrtva su danas politika i ljudi poput gospodina Dodika. Pa gdje smo danas? Živimo danas u vrlo nesigurnim vremenima jer gospodin Dodik kako bih ja to nazvala vrši neku vrstu legalnog terorizma i napada na bosanskohercegovačke institucije koji traju od 2006. godine, međunarodni zajednica je bio prilično popustljiva, prema ovakvom ponašanju. I mislim da je došlo vrijeme da se povuče debela crvena linija i da se kaže da su prekrajanja granica na Balkanu su završena 1990-ih. Ne možemo sebi dozvoliti nestabilnost i rat u tom dijelu svijeta. I mislim da treba da postanemo jaki kao međunarodna zajednica i NATO, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i osiguramo da nas ova vrsta avanturizma ne zabavlja, da budemo skloni onome što je gospodin Schmidt rekao, činjenici da 70% mladih ljudi u svim dijelovima oba naroda idu, mi ne želimo otići. Ne zato što osjećaju da ne mogu obavljati poslove i koji osjećaju da su im svaki dan životi ispunjeni prijetnjama i strahovima od još jednog raskida. Ono o čemu političari treba da govore jesu najviši nivoi zaraze COVID-om u svijetu. Moraju da govore o tome da nema poslova o kojima ste morali da pričate. To što u državi ima dobrih poslova, zdravstvenih uslova, da ako o tome treba da pričaju, zataškavanje avanturizmom, ova vrsta nas neće odvesti nikuda“, istaknula je Helić.

Na pitanje o tome šta misli o najavama da će NSRS u narednih nekoliko sedmica glasati o najavljenim potezima Helić je kazala kako očekuje jaču aktivnost međunarodne zajednice, pa ako zatreba i jačanje vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini.

„To je apsolutno tačno, ali imate 700 vojnika na terenu, ali mislim da to ne bi bio problem. Nedavno smo imali vježbe ministarstva odbrane i NATO, vojne vježbe u zemlji. Trebalo bi da budemo u mogućnosti da se pojačamo na terenu, ne da bismo isprovocirali bilo šta osim da bismo obezbjedili sigurno okruženje kako bi se ova vrsta avanturizma zaustavila. I takav korak nije uzaludan jer je nažalost u vremenu zbog činjenice da su događaji iz 1990-ih zaista dali određenu sliku i stvorili posebne okolnosti, svako stvaranje vojske koja je bila kako je to Tribunal za bivšu Jugoslaviju otkrio da je većina strana u etničkom čišćenju i genocidu, ta vrsta avanturizma se ne može niti će se, koliko vidim, tolerirati. I ne želimo da imamo element pogrešne računice. Moramo misliti da smo imali, svi se moraju ohladiti i moramo se vratiti i razgovarati o tome kako najbolje pomoći onima čija je budućnost narušena govorom o ratu. Potrebni su im poslovi, gledaju na budućnost i potreban im je prosperitet“, zaključila je Helić.  (SB)