Član Predsjedništva Stranke za BiH poručio je Dodiku da je krajnje vrijeme da jednom nauči odredbu o dodatnim nadležnostima,
sadržanu u članu 3. stav 5. Ustava Bosne i Hercegovine. Povodom izjave Milorada Dodika da su iz Republike Srpske dostavili predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću dokumenta u kojima ukazuju na antidejtonsko ponašanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, akademik Suad Kurtćehajić i član Predsjedništva Stranke za BiH poručio je Dodiku da je krajnje vrijeme da, s obzirom i na to da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nauči jednom odredbu o dodatnim nadležnostima, sadržanu u članu 3. stav 5. Ustava Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz SBiH.
Tu stoji: "Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost za sva pitanja o kojima se entiteti slože; koje su u skladu sa Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine, u skladu sa raspodjelom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi kako bi se vršile ove nadležnosti. Dodik se godinama ponaša kao da ova odredba uopšte ne postoji u Ustavu BiH te da Bosni i Hercegovini samo pripadaju deset taksativno pobrojanih nadležnosti: spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, finansiranje institucija i plaćanje međunarodnih obaveza BiH itd", navodi se u saopštenju. Tu navode da je istina i da entitetima pripada sve ono što Ustavom nije dato institucijama Bosne i Hercegovine i, da ne postoji odredba o dodatnim nadležnostima, Dodik bi bio u pravu i moglo bi se govoriti o uzurpaciji visokih predstavnika.
Međutim, kako se navodi u obavijesti medijima, postojanje odredbe o dodatnim nadležnostima su date u tri vida, i to a) kao mogućnost da entiteti sve što žele, prebace s entitetskog na državni nivo, b) sva ona pitanja koja su u skladu s aneksima od 5 do 8 i pod c) sve one nadležnosti koje su potrebne da se ostvari suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine preuzet će Bosna i Hercegovina. Kurtćehajić ističe da dok u prvom slučaju treba saglasnost entiteta, u drugom je potrebno da pitanja potpadaju pod anekse 5-8, za treću situaciju za preuzimanje nadležnosti od Bosne i Hercegovine ne treba nikakva saglasnost entiteta, već je dovoljno da se radi o nadležnostima koje se mogu podvesti pod ovu odredbu, a to je da se radi o nadležnostima koje su potrebne da se ostvari suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine. "I ovo je najvažnija odredba Ustava Bosne i Hercegovine, čija dosljedna primjena omogućava integraciju Bosne i Hercegovine u najvećem mogućem kapacitetu", istaknuo je akademik Kurtćehajić, ali s obzirom na to da ova odredba zahtijeva tumačenje šta je to što potpada pod njene okvire, Aneksom X i članom 5 tog aneksa utvrđeno je „visoki predstavnik je konačni organ na terenu vezano za tumačenje ovog sporazuma o implementaciji mirovnog rješenja“, saopćeno je.
U saopštenju se navodi i to da su visoki predstavnici procjenjivali koje su to nadležnosti potrebne da bi Bosna i Hercegovina očuvala svoj suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet i te nadležnosti su prebacivali na državni nivo. Dalje stoji da su često za to tražili i dobijali i entitetsku saglasnost, ali to nije, prema ovoj odredbi, uopšte potrebno. Kurtćehajić poručuje da mogućnosti ove odredbe nisu uopšte iskorištene u njenom punom kapacitetu te da bi visoki predstavnik mogao da pomogne Bosni i Hercegovini i omogući da ona ima na državnom nivou i policiju, i školstvo, i zdravstvo, i kulturu i sve drugo što bi u ovom momentu pomoglo Bosni Hercegovini da očuva svoj suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet te da mu za to ne treba niti saglasnost Vijeća za implementaciju mira (PIC) niti entitetska saglasnost.
Genocid ne može biti nagrađen: Što se tiče drugog pitanja kojim se Dodik obratio Vučiću u vezi sa pravom RS-a na nezavisnost praveći paralelu s Kosovom, Suad Kurtćehajić je istaknuo da RS nakon presude Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine ne samo da ne može razmišljati o nezavisnosti, koja nema nikakvo pravno uporište u Dejtonskom sporazumu, jer RS postoji samo slovom tog sporazuma, već je njeno postojanje dovedeno u pitanje. "Republika Srpska je od 9 januara 1992. godine do 21. novembra 1995. godine i parafiranja i nakon toga 14. decembra 1995. godine potpisivanja Dejtonskog sporazuma bila samoproglašena tvorevina, nepriznata u međunarodnom pravu", navedeno je. Kao takva je presudom najvišeg suda na našoj planeti, stalnog Suda pravde u Haagu presuđena da je odgovorna za genocid formulacijom tog suda u članu 297 presude.
Tu piše: "Sud zaključuje da su djela počinjena u Srebrenici koja potpadaju pod član II (a) i (b) Konvencije izvršena sa specifičnom namjerom da se djelimično uništi grupa muslimana Bosne i Hercegovine kao takva; i shodno tome, da ona predstavljaju djela genocida koji su izvršili pripadnici VRS u Srebrenici i njenoj okolini počevši od 13. jula 1995.godine. "Postojanje RS nakon ove presude je nagrada počiniteljima za učinjeni genocid, jer je ona tek nakon genocida u Dejtonu i Parizu od samoproglašene i u međunarodnom pravu nepriznate tvorevine dobila formu entiteta u okviru Bosne i Hercegovine, čime je stekla benefite nakon izvršenog genocida. I ako se njeno postojanje moglo opravdavati postizanjem mira u Bosni i Hercegovini do spomenute presude Suda u Hagu, nakon presude, njeno postojanje vrijeđa međunarodno pravo, ali i sve etičke, prirodne i druge norme savremenog svijeta, jer se šalje jasna poruka da se genocid isplati, što bi moglo motivirati druge snage u svijetu da po modelu RS izvrše genocid i na kraju budu nagrađene", ističe se u saopćenju Kurtćehajića i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Navode da je zato potrebno obratiti se Sudu u Haagu da se u okviru svoje druge funkcije davanja savjetodavnog mišljenja jasno odredi šta znači njena presuda za genocid, odnosno da li RS treba biti ukinuta. "A tu se radi o suštinskom pitanju da li se genocid isplati ili ne, odnosno da li se izvršenjem genocida mogu steći koristi. Svako drugo mišljenje osim ukidanja RS kao tvorevine odgovorne za genocid, bio bi prvorazredni međunarodni skandal, koji bi ugrozio sam smisao UN-a i postojanja Suda u Hagu", zaključeno je na koncu saopštenja. slobodna-bosna.ba