Na brdu Hranjen kod Goražda, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić s grupom vjernika iz Goražda klanjao je dženazu
namaz partizanima poginulim u Drugom svjetskom ratu. Partizanima islamske vjere dženaza je klanjana po prvi put. Na partizanskom groblju Hranjen minutom šutnje odata je počast i njihovim saborcima drugih vjera i nacionalnosti. Dovoljno je to što su svi zaboravili, pa da bi vrijedilo ponovo se podsjetiti i prisjetiti. Ne znam zašto, ali jedna od najplemenitijih tradicija našeg naroda i naših naroda ovdje, antifašistička tradicija, najviše je zaboravljena i najviše srozana od onih koji se često pozivaju na antifašizam. Kad vidimo ovo groblje kako izgleda, kako je zapušteno i kako se ne održava vidimo dokle je to došlo. A, nema apsolutno nijednog razloga da ne budemo ponosni na svoje pretke koji su zajedno. Ovo nije jednonacionalno groblje, ovdje ima ljudi svih nacionalnosti i svih konfesija, a njihova objedinjujuća vrijednost bila je antifašizam, borba protiv jedne od najvećih pošasti u povijesti čovječanstva – rekao je muftija Pitić.
On dodaje da upravo stanovnici Podrinja, kao dijela BiH koji je u svim ratovima najviše stradao, imaju obavezu da bdiju nad tradicijom NOR-a i tekovinama antifašizma. Dženaza palim partizanima je elementarna obaveza i dug prema ljudima za koje se zna da su bili praktični vjernici.
Zamolili smo Boga dragog da ih odvede u najljepša staništa na budućem svijetu, a nama da da snage da ponovo njegujemo tu tradiciju koja je potpuno bez ikakvog razloga zapostavljena – naglašava Pitić. Dženazu svome daidži Džemailu Agiću, borcu 3. sandžačke brigade, te ostalim partizanima, na Hranjenu je klanjao Džemaludin Kahrović iz Sarajeva, a porijeklom je iz Prijepolja. Godinama je tragao za istinom i otkrio da je njegov daidža ukopan upravo na Hranjenu.
On je ovdje ukopan pod oznakom NN. Sve vrijeme porodica je nastojala doći do pravih informacija. Ono što su govorili njegovi saborci jeste da je on, pošto je bio ranjen, ostao u selu Rosijevići sa bolničarkom i da je tada napravljena zasjeda četnika i nakon toga godinama nije bilo nikakvih informacija. Tek smo poslije zadnjeg rata, obilazeći to selo, upoznali jednog starijeg domaćina koji se sjeća poslijeratnih priča da je pronađen partizan s jednom medicinskom sestrom i da su ih prenijeli i ukopali na ovo groblje – priča Kahrović. saff.ba