Koža je, znamo već svi, naš najveći organ,

koji je u stalnoj komunikaciji i interakciji s brojnim vanjskim faktorima pa tako i od vitalne važnosti za naše cjelokupno zdravlje. 

Upravo je ona barijera koja nas štiti od virusa i bakterija te osigurava regulaciju tjelesne temperature i održava regulaciju tekućina. Sugovornica portala Ordinacija.hr, Mateja Tošić Jukić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije, ističe kako zdrava i neoštećena koža sve te zadaće iz dana u dan obavlja savršeno uspješno.

"Odjeća, odnosno materijal od koje je izrađena, katkad može biti prevelik izazov, čak i za najotporniju kožu, ali prije same analize materijala od kojih je napravljen određen komad odjeće iznimno je važno spomenuti i sve druge čimbenike koji mogu pridonijeti reakciji koju naša koža može imati na određen materijal s kojim je u kontaktu, a to su raznorazna bojila i sredstva koja se koriste pri samoj obradi materijala i, ne manje važno, deterdženti i omekšivači koje upotrebljavamo, jer sve navedeno može izazvati reakciju naše kože".

Reakcije mogu biti raznolike, od diskretnog svrbeža koji, primjerice, vuna može izazvati kod velike većine ljudi, do pojave suhoće, ljuskanja kože i blagog crvenila, pa do pravih alergijskih reakcija uz pojavu urtika na koži.

"Radi se uglavnom o kontaktnom dermatitisu, koji može biti iritativnog tipa, što je puno češći oblik, ili o alergijskom kontaktnom dermatitisu, za koji će iznimno rijetko 'krivac' biti materijal, dok će puno češće uzrok biti neko od bojila ili aditiva poput formaldehida, PPD-a ili pak određen dio odjevnog predmeta poput gumba, određenih 'ukrasa', ako je, primjerice, dodan krom, kobalt, lateks, guma, nikal i slično. Dodatno, puno drugih faktora pridonosi jačini naše reakcije; kad je koža oštećena, postaje propusnija, samim time i manje otporna na sve s čim je u kontaktu, pa su i same reakcije često burnije. Jedan od najčešćih dermatoloških savjeta - za koji sam kad sam ga prvi put čula, smatrala da je više riječ o nekakvom mitu, a ne o stvarnom medicinskom savjetu - jest 'nošenje bijelog pamučnog donjeg rublja', ali postoji razlog i zašto pamuk i zašto bijelo".

Reakcije uglavnom nisu na same materijale. Najčešće su reakcije na formaldehid, koji se često koristi u obradi različitih materijala. Takvi materijali uglavnom imaju oznaku da se ne gužvaju ili da ih nije potrebno glačati i po tome ih najlakše možemo uočiti. Generalno, svi prirodni materijali poput pamuka, lana, svile smatraju se manje štetnima, prolaze kroz manje obrade i "kemije" u procesu proizvodnje, pa su samim tim bolji i nježniji za kožu.

"I osobno i kao dermatolog svima bi savjetovala u širokom luku zaobići poliester koliko god je to moguće jer osim što se u samoj obradi koristi jako puno kemikalija, koža u njemu ne diše, zadržava se znoj i olakšava umnažanje bakterija. Također, i drugi sintetski materijali: akril, najlon, acetat, kao i rajon, odnosno vlakna bambusa, nisu za kožu ništa bolji.

Zasigurno da mogu, tehnologija je danas tako napredovala da je sve više 'pametne' odjeće i materijala. Nažalost, dodavanje određenih svojstava odjeći rijetko je moguće bez tretiranja nekim sredstvima.

Na svu sreću, danas se jako puno radi na tome da svi proizvodi ponajprije moraju biti neštetni, hipoalergeni i što nježniji za kožu. Već sada postoje prototipi odjeće koja omogućava praćenje određenih funkcija, grijanje ili hlađenje organizma, a u skoroj budućnosti bit će moguća i primjena određenih lijekova tim putem.

Osnovno je načelo odijevanja za zimu u slojevitom oblačenju. Donji sloj koji je u kontaktu s kožom neka je od prirodnih materijala, koji će čuvati toplinu, a bit će dovoljno prozračan da se ne znojimo, dok će nas gornji slojevi grijati i štititi od hladnoće i relativno lako nam omogućiti da se razodjenemo po potrebi. Jako je važno da se izbjegava najlon i slični materijali, koje mi žene često nosimo, jer također iritiraju kožu i nalaze se relativno visoko na ljestvici alergena".

Materijal koji se u cijelom tekstu spominje kao najbolji zahtijeva najveći oprez jer može biti najopasniji, a to je upravo pamuk. Za većinu konvencionalnog pamuka prilikom uzgoja se koristi GMO sjeme, tretiran je različitim pesticidima i umjetnim gnojivima.

Danas sve više proizvoda, osobito oni namijenjeni bebama, nosi oznaku GOTS (Global Organic Textile Standard), što je jamstvo da su materijali testirani na ostatke pesticida i da nisu tretirani toksičnim bojama i drugim kemikalijama.

"U dermatologiji anamneza nam je često najvažniji dio pregleda i glavni putokaz do ispravne dijagnoze. Stoga je najvažnije slušati sebe, pratiti svoju kožu, jer ona nam je najbolji pokazatelj koji materijal nam odgovara, a koji ne. I nikad ne treba zaboraviti da je koža živi organ koji se mijenja ne samo tijekom vremena nego i ovisno o količini drugih informacija i podražaja kojima je izložena, pa je lako moguće da se promjenom neke životne okolnosti, poput jakog stresa, promjene tjelesne mase, ulaska u menopauzu, može potpuno promijeniti i niz drugih čimbenika". (SB)