Ovo je odlomak iz knjige "O. K. je ne biti O. K.", koji se odnosi na tjeskobu i zabrinutost:
Tjeskoba i zabrinutost
Kao što povremeno svi osjećamo pojačan stres, tako se katkad svi osjećamo i tjeskobno - i to je O. K.! Ipak, treba pronaći ravnotežu i način za upravljanje zabrinutošću kako bismo izbjegli osjećaj potpune obuzetosti i preplavljenosti.
Šta je tjeskoba?
Tjeskoba je uobičajena reakcija na prijetnju, a obuhvaća tjelesne, emocionalne i mentalne reakcije među kojima su porast razine adrenalina, osjećaj zabrinutosti i zbunjenosti, misli o opasnosti i zamišljanje katastrofalnih ishoda. Uobičajena nam razina tjeskobe može pomoći da budemo usredotočeniji i motiviraniji te da učinkovitije rješavamo probleme. No neprestana i/ili visoka razina tjeskobe može značiti da proživljavamo stalan fizički osjećaj panike pa pokušavamo izbjegavati sve što može izazvati tjeskobu, primjerice, samoću, odlazak u školu ili govorenje pred skupinom ljudi.
Kako tjeskoba izgleda i kako se zbog nje osjećamo?
Zbog zabrinutosti prouzročene određenim situacijama možeš se osjećati tjeskobno te zapaziti neke od ovih znakova:
ubrzan rad srca
znojenje ili bljedilo
osjećaj uzrujanosti, nervoze, ljutnje ili razdražljivosti
osjećaj da će se nešto strašno dogoditi
suha usta ili grlo
bol u mišićima ili glavobolja
osjećaj umora ili nedostatak energije
loša probava - bol u trbuhu, problemi s crijevima
problemi s koncentracijom, grozničavo razmišljanje
problemi sa spavanjem.
Što je više tjeskobe, više je zabrinutosti, a time i još više tjeskobe... No postoje savjeti koje možemo slijediti kako bismo prekinuli taj začarani krug i pobijedili brige.
Slijedi nekoliko savjeta kojima možeš nadvladati brige:
1. Savjet - primijeti
Osjećaš li spomenute znakove tjeskobe ili spoznaješ da razmišljaš negativno, osvijesti tu spoznaju.
2. Savjet - stani
Kad primijetiš da se brineš, u sebi reci „stani”. Pokušaj razmišljati o čemu drugome ili raditi nešto što će zaokupiti tvoje misli, primjerice, čitaj ili kuhaj.
3. Makni se
Ako te situacija zabrinjava ili uzrujava, pokušaj otići - barem na minutu.
4. Vrijeme za brigu
Svaki dan pronađi od 5 do 10 minuta „vremena za brigu”. Ako se počneš zabrinjavati u vrijeme dok obavljaš druge aktivnosti, prestani i razmišljaj o tome tijekom vremena za brigu.
5. Razgovor sa sobom
Ako se neprestano brineš zbog istog problema, primjerice „nikomu se neću svidjeti u novoj školi”, zapiši na papir suprotnu, „pozitivnu” misao o tome primjeru - „svidjet ću se ljudima, ja sam dobra osoba”. Kad se počneš brinuti zbog prve misli, u sebi izreci onu drugu, pozitivnu. Ne zaboravi potražiti pomoć ako imaš dojam da tjeskoba postaje problem i da preuzima nadzor nad tvojim životom. Liječnik te može savjetovati ili ti ponuditi potporu stručnog savjetnika.
(Ordinacija.vecernji.hr)