Oxfordsko sveučilište u suradnji s tvrtkom AstraZeneca već sada ima oko milijardu ampula cjepiva protiv bolesti covid-19.

Čeka se završetak treće faze kliničkog istraživanja od koje se očekuje da nam ponudi konačan odgovor na pitanje štiti li cjepivo ljude od pojave teških simptoma covida-19 i smrtnosti? Dubrovački vjesnik o tome je razgovarao sa znanstvenikom s Oxforda, prof. dr. sc. Kristijanom Ramadanom porijeklom iz Vodovađe u Konavlima, koji je nakon 13 godina znanstveno-stručnog usavršavanja u Švicarskoj već sedam godina voditelj istraživačkog tima za tumore na ovom prestižnom svjetskom sveučilištu.

Otkrio detalje o cjepivu

"Oxfordski znanstvenici su kroz povijest poznati kao jedni od najboljih, ali i najbržih u svijetu što se tiče pronalaska lijekova i kliničkih ispitivanja lijekova i cjepiva za razne bolesti, počevši od kliničkog ispitivanja prvog i najpoznatijeg antibiotika na svijetu penicilina, deksametazona za poboljšanje liječenja teških oblika covida-19, pa do cjepiva za zaštitu od covida-19. Međutim, ovo je prvi put u povijesti da je netko proizveo cjepivo tako brzo i prije konačnog odgovora. Oxford i farmakološka kompanija AstraZeneca su već za druge faze ispitivanja cjepiva počeli s njegovom proizvodnjom i do sada su uspjeli proizvesti oko milijardu doza. Cjepivo se nije počelo masovno proizvoditi prije nego što se utvrdilo kako ono nije štetno, a to se već vidjelo u prvoj i za vrijeme druge faze kliničkog ispitivanja, koje su pokazale da nije štetno i da stvara imuni odgovor", kaže Ramadan.

"Cijelom svijetu je interes da se što prije dobije cjepivo. Britanska vlada je na početku krize Oxfordu dala izdašnu financijsku potporu za razvoj cjepiva. Oxfordsko sveučilište ga ne može proizvoditi za široku primjenu te su svoje znanje udružili s AstraZenecom. Uz Britansku vladu, došla je izdašna financijska potpora i od EU, SAD-a te privatnih donatora poput Bill & Melinda Gates zaklade i drugih. Zbog navedene financijske potpore, Oxfordsko sveučilište i AstraZeneca će osigurati cjepivo bez profita za vrijeme trajanja pandemije", kazao je.

Rusi, Kinezi, Amerikanci...

"Rusi su napravili slično cjepivo kao i Oxford. Kinezi su radili na najstariji način proizvodnje cjepiva, tj. uzeli su aktivni SARS-CoV2 virus i kemikalijama ga usmrtili i to koriste za cjepivo. I Amerikanci su daleko odmakli. Sva cjepiva su se pokazala kao jako dobra u prvoj i drugoj fazi ispitivanja, što znači da nisu štetna i stvaraju imuni odgovor. Kao što sam rekao ranije, sada je najvažnije što će nam reći treća faza kliničkih ispitivanja, da li cjepivo radi ili ne, odnosno da li nas štiti od covid-19 bolesti ili ne. Ako se pokaže da cjepivo radi, najveći će problem biti proizvesti i distribuirati cjepivo širom svijeta i procijepiti ljude.

U narednim godinama moći će se govoriti o kvaliteti pojedinog cjepiva, ali sada je najbitnije da se ono pusti u promet kako bi se zaustavila pandemija. Napominjem kako ovo nije utrka Oxforda s Rusima, Kinezima i drugima. Ovo je trka za suzbijanje pandemije na globalnom nivou i nastavak normalnog života. Očekujem da će neka od navedenih cjepiva biti vrlo dobra ili odlična u zaštiti od covida-19 i da će pomoći da se ova pandemija sanira do kraja 2021.", objašnjava.

Jesu li znanstvenici protiv mjera zatvaranja?

"Svi mi želimo da se cjepivo što prije počne primjenjivati, tako da u šali volim reći, za znanstvenike koji rade na cjepivu protiv covida-19 bi bilo najbolje da nema restrikcije kretanja. Bez tih mjera imali bi vrlo brzo podatke da li nas oxfordsko cjepivo štiti ili ne. Svjesni smo da je to nemoguće provesti. Bolnički sustav nigdje u svijetu to ne bi izdržao", kaže znanstvenik.

Teorije zavjere, čipiranje i Bill Gates

"Znanost se mora bazirati na znanstveno potvrđenim podacima i spoznajama, a ne na pretpostavkama. Sa sigurnošću mogu reći da sva odobrena cjepiva nisu štetna i da nas štite od zaraznih bolesti u zadnjih 50-60 godina, a uskoro će i od covida-19! Svi mi smo se cijepili protiv raznih dječjih i drugih bolesti, a i osobno sam se cijepio i protiv gripe prije 2-3 tjedna. Opasno je što danas svatko može nešto napisati na internetu i drugim javno dostupnim medijima i time dovoditi javnost u zabludu. Zavjere i čipiranja! To su najobičnije gluposti! Koji bi bio motiv nekoga čipirati?

Govore da bi nas se čipiralo radi praćenja. Pa svatko od nas ima barem jedan, ako ne i više mobitela koje se može pratiti bilo gdje i bilo kada. Isto tako kompjuteri, Internet, Facebook, Viber... Pa mi smo već sada dostupni svakome tko to hoće. Čemu onda izmišljotine o čipiranju. Bill Gates? Pa on je toliko bogat da ne zna što bi s novcima. On i njegova fondacija izdašno pomažu mnoga znanstvena istraživanja pa tako i izradu cjepiva protiv covida-19. Bill Gates se bori protiv siromaštva, humanitarno pomaže. On je donirao, ne uložio, donirao, za izradu oxfordskog cjepiva oko 750 milijuna dolara, a od toga on osobno neće imati ništa. Neka se svatko od nas upita, koliko smo mi donirali od svoje zarade za dobrobit zajednice i društva. Iza oxfordskog cjepiva stoji najprestižnija znanstvena institucija na svijetu, Sveučilište Oxford sa svojim rezultatima", objašnjava.

Hoće li korona imati trajne posljedice na ljude koji su je preboljeli?

"Na to pitanje nitko još ne zna odgovor. Ne želim plašiti ljude, ali postoji ta mogućnost pošto virus 'udara' na dišne organe i krvne žile pa čak i živčani sustav, što može ostaviti posljedice na plućima, krvnim žilama i mozgu. Bilo bi zasigurno loše kada bi ljudi u nekoliko navrata u životu imali plućni oblik covida-19, jer se svaki put ovim virusom teško oštećuje plućno tkivo, što nije slučaj kod drugih plućnih virusa. Jednostavno, pluća gube svoju funkciju. Vrijeme će pokazati koje će dugoročne patološke promjene donijeti ova bolest kod ljudi koji prebole teže oblike covid-19 bolesti", kaže za Dubrovački vjesnik.

Što misli o mjerama u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama?

"Mene kao znanstvenika interesira virus, patologija, bolest, cjepivo. Sve drugo je ekonomija i politika. Moram priznati da o koroni više nište ni ne čitam u medijima jer tu ima doslovno svega i svašta. Trenutno je veliki broj oboljelih, ali smrtnost nije tako velika. Naime, covid-19 je blaga bolest u većine zdravih i relativno mladih ljudi. No sa starošću nam pada imunitet i povećava se broj kroničnih bolesti. Primjerice, kod kroničnih bolesnika s dijabetesom, hipertenzijom, autoimunim bolestima i starih ljudi sa slabijim imunološkim sistemom SARS-CoV2 samo je okidač za razvoj najtežih oblika covida-19 i smrtnost. Osim svih dosadašnjih i poznatih parametara covid-19 bolesti, važno je napomenuti da se postotak smrtnosti povećao za 10% u usporedbi s istim razdobljem prijašnjih godina, barem u Velikoj Britaniji.

Mislim da se te brojke mogu preslikati i na druge zemlje. To je dovoljan pokazatelj koliko je ova pandemija smrtonosna. Mora se raditi na tome kako bi što manje ljudi oboljelo iz više razloga: bolnički kapaciteti su ograničeni, starijima i teško bolesnima bolest može biti pogubna, a za mlade ne znamo hoće li biti trajnih posljedica. Zato ljudi moraju shvatiti potrebu mjera, maski, distance, higijene, prozračivanja, izlaska na svježi zrak kako bi brojevi teško oboljelih bili manji dok ne dođe cjepivo. Medicinskom sustavu nisu problem ljudi koji imaju blage simptome te se samostalno liječe u kući. Problem su ljudi kojima je potrebna bolnička skrb, a bolnice nemaju tolike kapacitete, ni ljude, ni opremu za prihvat tolikog broja zaraženih. Uz to dolazi nam zima, kada su bolnički kapaciteti uvijek više opterećeni nego u proljeće ili ljeto", kaže na kraju.   (Vijesti.ba / Index)