Nakon pandemije koronavirusa i ublažavanja mjera, vraćanje u novu normalnost će u svakom slučaju kod ljudi zahtijevati
veće kapacitete za prilagođavanje - kazala je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja za sistemsku praksu i terapiju Bosne i Hercegovine, psiholog Armina Čerkić. Ona je istakla da je "mnogo ljudi još uvijek zbunjeno od posljedica zbunjujućih mjera koje vlasti vode kada govorimo o samom procesu pandemije" te da je to "sada upareno sa velikom ekonomskom nestabilnošću koja je na većinu ljudi ostavila traga". S naše strane, kada razmišljamo o psihološkoj podršci, mi ustvari vidimo da će prostor za podršku mentalnom zdravlju biti još veći upravo u danima koji dolaze - kazala je Čerkić.
Prema njenim riječima, Udruženje za sistemsku praksu i terapiju BiH je tokom aprila napravilo istraživanje na nivou BiH, gdje se pokušalo procijeniti šta je to što je potrebno porodicama i zajednicama da bi se suočili sa izazovima pandemije. Rezultati do kojim smo došli su pokazali da je ljudima tokom same pandemije bila jako potrebna, pored ekonomske, i psihološka podrška - kazala je. Čerkić je istakla da su se tokom pandemije u nekim slučajevima kapaciteti porodica istrošili kada se govori o samim izazovima izolacije i onih koji su bili pod sistemom restriktivnih mjera, a posebno se to odnosi na ranjive kategorije kao što su samohrane majke, stare osobe koje su živjele same i općenito samci.
- Oni su bili, nažalost, prepušteni u potpunosti sami sebi, sistem im uopće nije priskočio u pomoć, pa su se ljudi morali samostalno organizirati da im pomažu, uključujući i naše udruženje koje je davalo besplatno savjete. S druge strane, neke su porodice jako dobro odreagovale, u principu su iskoriste pandemiju i izolaciju da se još više povežu i na neki način da nauče nešto više o sebi - kazala je Čerkić. Govoreći o ljudima koji su radili, ona je naglasila da su oni unutar prve tri sedmice ustvari imali potrebu da budu i previše produktivni, što je bio inicijalan i psihološki odgovor na situaciju krize i pandemije. A rezultat toga je bio da je većina ljudi vrlo brzo počela da osjeća značajan umor i ponegdje su bili čak i oblici jednog sagorjevanja na poslu, upravo iz želje i očekivanja da se treba biti što više produktivan tokom krize - istakla je Čerkić.
(Vijesti.ba / FENA)