Prema mišljenju stručnjaka, većina osoba starijih od 50 godina čini pet velikih grešaka u životnom stilu

koje imaju negativan učinak na čitav organizam, a njihovom promjenom smanjuje se rizik od bolesti poput demencije te osiguravaju poboljšana mobilnost i pravilan rad krvožilnog sustava. Tokom godina mišići u tijelu počinju gubiti na fleksibilnosti, snazi i izdržljivosti, a zbog suženja krvnih žila srce radi dodatnom snagom da bi osiguralo pravilan rad krvožilnog sustava.

Uslijed ovakvih promjena osobama iznad 50 godina savjetuje se da prilagode životni stil potrebama svojeg tijela te unesu potrebne preinake u prehrani i fizičkoj aktivnosti da bi si osigurale što zdravije starenje. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, većina osoba starijih od 50 godina čini pet velikih grešaka u životnom stilu koje imaju negativan učinak na čitav organizam, a njihovom promjenom smanjuje se rizik od bolesti poput demencije te osiguravaju poboljšana mobilnost i pravilan rad krvožilnog sustava.

Pretjeran unos alkohola

Tijekom zrelije srednje dobi mnoge osobe učestalo uživaju u čaši ili dvije vina, no američki Nacionalni institut za starenje upozorava da unos alkohola može pogoršati postojeće probleme sa zdravljem.

Konzumiranje alkohola posebno je problematično u kombinaciji s lijekovima, a određena istraživanja ukazala su na to da se on starenjem sve teže podnosi, uslijed čega dolazi do padova, lomova kostiju i drugih neželjenih nezgoda.

Izostanak vježbi za jačanje mišića

Mnoge odrasle osobe misle da je ulaskom u sredovječnu dob krajnji domet tjelovježbe kardio trening poput trčanja, plivanja ili bicikliranja, no stručnjaci skreću pozornost na važnost izvođenja vježbi za jačanje mišića.

Upravo su vježbe kojima se jača mišićna masa bitne za povećanje izdržljivosti prilikom fizičkog napora i poboljšanje koordinacije, što sprječava padove, jedan od glavnih uzroka smrtnosti u starijoj dobi.

Nedostatak vlakana

Strukturalne promjene u debelom crijevu češće mogu izazvati probleme sa zatvorom, upozoravaju stručnjaci iz Klinike Mayo. Nedostatak fizičke aktivnosti, nedostatan unos vode i premali unos vlakana najčešći su uzrok problema s probavom.

Preporuka je povišen unos povrća, voća, cjelovitih žitarica i grahorica te smanjena konzumacija mliječnih proizvoda, masnog mesa i slatkiša.

Konzumiranje hrane koja pokreće upalne procese

Znanost je odavno utvrdila da pržena hrana te slatkiši i grickalice pokreću razne upalne procese u organizmu.

Zrelija odrasla dob stoga je više nego pravo vrijeme da se riješite ovakvih prehrambenih odabira, tim više jer dokazano potiču starenje mozga i povećavaju rizik od demencije.

Istraživanja su također dokazala da prehrana poput mediteranske, bogata ribom, povrćem, mahunarkama i orašastim plodovima, ima vidan pozitivan učinak na zdravlje mozga te smanjuje rizik od demencije za čak 35 posto.

Nedostatak socijalne povezanosti

Društvena izolacija i osjećaj usamljenosti postali su izražen problem za vrijeme pandemije, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da upravo oni povećavaju rizik od demencije i ubrzavaju pad kognitivnih sposobnosti.

Iako su trenuci provedeni u toplini doma za mnoge nenadmašno iskustvo, liječnici skreću pažnju na činjenicu da provođenje vremena s obitelji i prijateljima pozitivno utječe na mentalne funkcije i smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti. (SB)