Sve je veći broj alergija na hranu. U odrasloj dobi najučestalije su alergijske reakcije na kikiriki,

orašaste plodove, ribu i školjke. U dječijoj dobi to su alergije na kravlje mlijeko, kokošije jaje, kikiriki, soju, pšenicu, svježe voće i povrće. Nedavno se pojavila i nova alergija – na crveno meso, odnosno na molekulu šećera alfa-gal u svinjetini, govedini i janjetini. Zašto su alergije u porastu?

Higijenska teorija

I dalje je na visokom mjestu kada tražimo objašnjene za porast alergija. Naime, naučnici kažu da je bolja higijena smanjila broj infekcija u dječijoj dobi. Parazitne infekcije potiču sličan imunosni odgovor kao i alergije.

Manjak vitamina D

Jedna od teorija koja pokušava objasniti porast broja alergičnih temelji se na vitaminu D koji je zadužen, među ostalim, i za pravilan rad imunosnog sistema. Međutim, danas znamo da gotovo polovina stanovništva zapadnih zemalja pati od nedostatka tog vitamina, što posljedično dovodi i do toga da nam je imunosni sistem oslabljen i u borbi protiv alergija.

Više je razloga zbog kojih više ne dobivamo dovoljno tog, kako ga vole nazvati, sunčanog vitamina. Sve smo manje izloženi suncu, a uz to porasla je osviještenost o štetnosti ultraljubičastih zraka pa češće koristimo zaštitne kreme protiv UVA i UVB zraka, a one pak onemogućuju da koža apsorbira vitamin D. Podaci pokazuju da se posljednje desetljeće globalni deficit vitamina D gotovo udvostručio.

Dvostruka izloženost

Novija teorija “izloženosti dvostrukim alergenima” sugerira da se alergija na hranu razvija zbog određenog balansa između vremena, doze i načina izloženosti. Razvoj alergijskih antitijela može početi kroz kožu, posebno kod djece koja imaju ekcem. Vjeruje se da uzimanje hrane koja inicira alergiju tokom odvikavanja djece od dojenja može dovesti do zdrave reakcije i spriječiti razvoj alergije. Naime, crijevni imunosni sistem u to doba spreman je tolerirati bakterije i strane tvari poput hrane   bhdoktor.ba