.

 

 

 

 

 


.

U gužvi i užurbanom načinu života, može biti previše lako preskočiti obrok ili dva.

Možda čak i namjerno to radite. Nova studija sugeriše da bi izostanak jednog od standardna tri obroka dnevno mogao imati ozbiljne negativne posljedice po zdravlje.  

U studiji koja je obuhvatila 24.011 odraslih Amerikanaca starijih od 40 godina, ustanovljeno je da je izostavjanje samo jedan obrok dnevno povezano s većim rizikom od smrtnosti općenito. Preskakanje doručka povezano je sa većim rizikom od umiranja od kardiovaskularnih bolesti (KVB), dok je preskakanje ručka ili večere povezano sa većim rizikom od smrtnosti od svih uzroka, uključujući i porast rizika od KVB.

Ustanovljen je čak i problem za one koji su jeli sva tri obroka, ali su imali male pauze između obroka. Također, se pokazalo da je jedenje dva obroka u razmaku od 4,5 sata povezano sa povećanim rizikom smrti od svih uzroka.

Iako se čini da studija komplikuje poruke koje sugeriraju da bi povremeni post mogao biti dobar za vas, podaci naglašavaju važnost redovnih zaustavljanja dopunjavanja goriva za tijelo.

- Naše istraživanje je pokazalo da osobe koje jedu samo jedan obrok dnevno imaju veću vjerovatnoću da umru od onih koji su jeli više dnevnih obroka. Na osnovu ovih nalaza, preporučujemo da jedete najmanje dva do tri obroka raspoređena tokom dana - kaže epidemiolog Yangbo Sun sa Univerziteta Tennessee.

Oko 30 posto učesnika studije redovno je imalo manje od tri obroka dnevno. Prema podacima, oni koji su bili mlađi, muškarci, sa nižim obrazovanjem i nižim porodičnim prihodima, češće su preskakali obroke.

Preskakanje obroka je također bilo zastupljenije među onima koji su više pušili, pili više alkohola, bili su nesigurniji u hranu, koji su jeli manje hranjivu hranu, imali više grickalica i ukupno uzimali manje energije.

Ova studija nije dovoljno sveobuhvatna da bi se utvrdilo da li preskakanje obroka zapravo uzrokuje raniju smrt, samo što postoji povezanost vrijedna daljnjeg istraživanja. Moguće je da su uključeni i drugi faktori koji utiču i na navike u ishrani i na rizik od smrtnosti.

Uz to, istraživački tim je prilagodio svoje nalaze kako bi uzeli u obzir varijacije u brojnim faktorima u ishrani i načinu života, uključujući pušenje, upotrebu alkohola, nivoe fizičke aktivnosti, unos energije, kvalitet ishrane i nesigurnost hrane – a veza je i dalje postojala.

- Naši nalazi su zasnovani na zapažanjima iz javnih podataka i ne impliciraju uzročnost. Ipak, ono što smo primijetili ima metabolički smisao - kaže epidemiolog Wei Bao sa Univerziteta Iowa.

Taj "metabolički osjećaj" odnosi se na način na koji preskakanje obroka postavljenih u određenim intervalima obično dovodi do uzimanja više energije odjednom. To može uzrokovati neravnotežu u načinu na koji naša tijela regulišu glukozu i uzrokovati pogoršanje metaboličkog sistema.

Nedavne statistike pokazuju da oko 59 posto muškaraca i oko 63 posto žena u SAD-u imaju tri pravilna obroka dnevno. Dakle, ostatak populacije, koji je iako u manjini čini veliki broj ljudi koji nema redovno tri obroka dnevno.

Naravno, postoje razni razlozi za to – radno vrijeme, vremenski pritisci, siromaštvo, različite dijete i pristupi postu – ali tim koji stoji iza studije nada se da će podstaći dalju analizu važnosti redovnog hranjenja.

- Naše istraživanje doprinosi prijeko potrebnim dokazima o povezanosti ponašanja u ishrani i smrtnosti u kontekstu vremena obroka i trajanja dnevnog perioda obroka - kaže Bao.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics.  (Vijesti.ba)