Nepotrebno i nepravilno uzimanje antimikrobnih lijekova te razvoj otpornosti mikroba,

bakterija i gljiva na antimikrobne lijekove jedni su od najvećih javno-zdravstvenih izazova 21. stoljeća.   Iz sjene pandemije bakterijske antimikrobne rezistencije ove su godine po prvi puta izašle i gljivične infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodala i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, upozoravajući kako su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve su rašireniji.

Otpornost na antibiotike, iako nije bolest kao takva, primjer je globalne prijetnje zdravlju koja već pogađa zemlje u razmjerima pandemije. Nastavi li se trend rasta antibiotske rezistencije, i manje bi infekcije mogle postati opasne po život, ozbiljne bi infekcije moglo postati nemoguće liječiti, a mnogi bi rutinski medicinski postupci mogli postati previše rizični za izvođenje.

S druge strane, antibiotska rezistencija značajan je trošak i za gospodarstvo jer, osim smrti i invaliditeta, produljena bolest rezultira i dužim boravkom u bolnici, potrebom za skupljim lijekovima i financijskim izazovima za pogođene. Svaki dan jedan od tri bolesnika u zemljama EU-a primi barem jedan, a jedan od dvadeset korisnika doma za starije i nemoćne primi barem jedan antimikrobni lijek. Ne poduzmu li se konkretne mjere, očekuje se da će rezistencija na antimikrobne lijekove do 2050. uzrokovati čak 10 milijuna smrti diljem svijeta - više nego što trenutno ljudi umire od raka. U Europi svake godine gotovo 33.000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike. Uz to, svi dosadašnji podaci upućuju da bi i pandemija koronavirusa mogla pridonijeti porastu rezistencije na antibiotike, a po prvi put i rezistenciji gljiva. 

Na razvoj otpornosti na antibiotike utjecao je, dakle, i Covid-19, koji je povećao neodgovarajuću upotrebu antimikrobnih lijekova, poremetio rutinsku prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama te preusmjerio resurse od AMR praćenja i odgovora. Pridoda li ste tome i upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o rezistenciji gljivičnih infekcija na antifungike, svijest o ispravnom i odgovornom korištenju bit će od velike važnosti za očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova, pa tako i antibiotika te buduću stabilnost zdravstvenog sustava.

Ovo je nekoliko ključnih poruka budući da svaki pojedinac svojim odgovornim ponašanjem može doprinijeti očuvanju djelotvornosti antibiotika:

- antibiotici su djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija, ne pomažu u liječenju infekcija uzrokovanih virusima poput običnih prehlada ili gripe niti sprječavaju širenje virusa na druge osobe niti protiv infekcija uzrokovanim gljivama;

- zlouporaba antibiotika može rezultirati samo rezistencijom bakterija na terapiju antibioticima te, posljedično, budućom nedjelotvornošću antibiotika u trenutku kada će biti potrebni;

- prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika. Nakon što je liječnik potvrdio da postoji potreba za uzimanjem antibiotika, vrlo je važno da se antibiotik uzima isključivo na propisani način;

- ne čuvajte višak antibiotika nakon terapije. Ako ste dobili više doza nego što Vam je propisano, obratite se ljekarniku za savjet o načinu zbrinjavanja preostalih lijekova.  (Ordinacija.hr)